Srbija i sljedeće godine ostaje bez 175 mil. eura iz IPARD-a
Odgoda EK odbila akreditaciju jer još nema učinkovite Uprave za agrarna plaćanja
Da je Komisija sada dala zeleno svjetlo Srbiji prvi natječaj za korištenje europskog novca mogao je biti raspisan u sljedećih šest mjeseci
Europska komisija privremeno je odbila akreditaciju Srbije za korištenje sredstava IPARDa, što znači da će ta zemlja novac iz pretpristupnih fondova za poljoprivredu teško osigurati i sljedeće godine. Razlog blokade je u tome što Srbija nije osigurala učinkovitu Upravu za agrarna plaćanja koja bi morala imati dovoljan broj zaposlenih. Srbija je nemali europski novac za poljoprivredu formalno mogla koristiti još od 2008. ali nije mogla ispuniti uvjete za akreditaciju.
EK je Srbiji u sklopu IPARD programa (od 2014. do 2020. godine) odobrila ukupno 175 milijuna eura iz fonda pretpristupne pomoći. Da je Komisija sada dala zeleno svjetlo prvi natječaj za korištenje europskog fonda mogao je biti raspisan u sljedećih šest mjeseci, poljoprivrednici su u najboljem slučaju prve uplate mogli očekivati od sljedeće godine, piše Politika, a prva tranša vrijedna je 15 milijuna eura.
Međutim, prema posljednjim informacijama, u Upravi za agrarna plaćanja dosad su zaposlene 43 osobe, a tek do kraja godine, na natječaju koji je otvoren, moći će se popuni- ti preostalih 60 radnih mjesta. Loša vijest iz Bruxellesa u Srbiju je stigla još početkom kolovoza, ali je objavljena tek prije nekoliko dana, dok se javnost pita tko je za to odgovoran. Mnogi upiru prstom u bivšu ministricu poljoprivrede u Vučićevoj vladi Snežanu BogosavljevićBošković koja je već izjavila da ne osjeća krivnju jer je dok je ona bila ministrica sve je “teklo po planu”. Ili su krive sve dosadašnje vladajuće garniture u sektoru poljoprivrede koje zbog loše organizacije nisu bile sposobne osigurati standarde da bi projekt zaživio i u Srbiji, pita Politika. Srbiji se zamjera i to što još nije izmijenila Zakon o poljoprivredi i ruralnom ra-
zvoju u dijelu koji se odnosi na inspekcijski nadzor, pri čemu bi Uprava za agrarna plaćanja dobila veće ovlasti.
Srbija se inače kandidirala za dobivanje europske novčane pomoći za proizvodnju i preradu voća i povrća, te mlijeka i mesa, kao i unaprjeđenje ruralne ekonomije i jačanje kapaciteta u administraciji, odnosno u Upravi za agrarna plaćanja.