Svaki stoti radnik u Hrvatskoj proizvodi softver, izvoz buja
Domaća IT industrija Od zemlje koja je dugo bila samo tržište za tuđe informatičke proizvode prerasli smo u mjesto za njihovo stvaranje, a plasman izvan naših granica raste triput brže od ukupnog nacionalnog izvoza
U proizvodnju novih IT proizvoda u nas ulažu mahom domaći investitori, dok strani, barem zasad, investicije usmjeravaju u podršku prodaji i korisnicima
Hrvatska je do prije nekoliko godina redovito bila promatrana kao IT tržište. Sada znamo da ovdje postoji i IT proizvodnja. Prema podacima Državnog zavoda za stadomaćih tistiku softver u Hrvatskoj proizvodi 12.642 radnika, odnosno jedan posto od ukupnog broja zaposlenih u zemlji.
Drugim riječima, svaki 100. radnik u Hrvatskoj je softveraš. Usto, izvoz softvera se u posljednjih pet godina udvostručio. Lani je pak skočio za 501 milijun kuna. Nastavi li rasti tim tempom Hrvatska će iduće godine izvesti softvera u vrijednosti pola milijarde eura, a 2020. godine hrvatski izvoz softvera premašit će milijardu eura.
Paralelno s tim u Hrvatsku su počele stizati i IT divovi. Tako je indijski Infosys otvorio podružnicu u Karlov- cu, IBM je najavio da će na proljeće 2017. otvoriti ovdje Client Innovation Centar i pri tome zaposliti 500 ljudi. Zasad ti divovi ovdje ne otvaraju softversku proizvodnju ili istraživanja i razvoj u području ITa.
Naše snage
No, to rade manji igrači, posebno iz SADa i zapadne Europe, kojima je Hrvatska zanimljiva kao “nearshoring” destinacija. Koliko je pak primamljiva za realizaciju većeg broja takvih investicija, tek će se vidjeti.
Zasad glavnina rasta IT industrije koja se razvija u Hrvatskoj potiče od investitora i domaćih inovatora. Prema podacima udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), koji se pak temelje na podacima Fine, u 2010. godini izvoz softvera proizvedenog u Hrvatskoj bio je 744,2 milijuna kuna.
Godinu kasnije popeo se na 989,9 milijuna kuna. U 2012. godini hrvatski izvoz softvera porastao je na 1,1 milijardu kuna pa na 1,22 milijarde. U 2014. porastao je na 1,53 milijarde kuna da bi lani skočio na 2,03 milijarde kuna. Po tome je proizvodnja softvera na najboljem putu da postane jedna od glavnih hrvatskih izvoznih