Hrvatsko gospodarstvo i dalje je 10 posto slabije nego li 2008.
Usporedba Potrebne su tri uspješne godine da se vratimo na pretkrizni standard
Rast turizma ne prati rast industrije pa taj sektor zauzima sve veći udio u ukupnom BDP-u
Posljednjih mjeseci nižu se samo pozitivne gospodarske vijesti od rasta industrijske proizvodnje, kontinuiranog rasta potrošnje građana do konačno i boljeg stanja opće ekonomije. Bilježi se rast BDPa od gotovo 3 posto čime Hrvatska premašuje prosječni rast zemalja Europske unije, a i raste ekonomski optimizam građana. Ti ohrabrujući podaci nisu uspjeli izbrisali dubok trag krize koja je u šest godina slobodnog pada svih parametara i sektora odnijela 12 posto standarda prosječnog hrvatskog građanina. Zato smo odlučili usporediti zadnju pretkriznu godinu 2008. sa svježim podacima koji pokazuju stanje u 2016. i rezultat je porazan.
Ekonomska aktivnost izražena kroz BDP, odnosno indikator koji uspoređuje potrošnju građana i države te investicije uvoz i izvoz od godine do godine, i dalje je gotovo 10 posto niža nego u 2008. Drugim riječima nadoknadili smo tek manji dio pada zabilježenog tijekom krize i trebat će nam vrlo uspješne tri godine da bismo se do 2020. vratili na standard kojeg smo imali prije krize. Iz usporedbe podataka po stalnim cijenama s referentnom godinom 2010. koje smo prikupili iz serija podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da građani ukupno i dalje troše manje nego prije krize i to za više od 17 milijardi kuna u devet mjeseci godine, a najveći izazov za budućnost u srednjem roku bit će oporavak investicija.
Izvoz je napredovao tijekom godina zahvaljujući ulasku na veliko europsko tržište, a manjak potrošnje očituje se i u smanjenom uvozu, ali investicije su u odnosu na pretkrizne dane srušene za gotovo 42 posto. Nije to neočekivan podatak s obzirom na pad ekonomskih aktivnosti i niski rast u 2015. godini jer tek na temelju jačeg rasta može se očekivati hrabriji pristup tvrtki koje su se uglavnom razduživale i nastojale preživjeti. Nema investicija nema ni oporavka graditeljstva koji je 2008. bio jedan od najvažnijih sektora hrvatske ekonomije s više od 120 tisuća zaposlenih. Danas je na mnogo nižim granama, ali zamah privatnih investicija naročito u turizmu koje se očekuju iduće tri godine te velikih infrastrukturnih projekata financiranih europskim nov- cem mogao bi pokrenuti uspavale građevinare.
Turizam je eksplodirao te uvelike popravio i statistiku izvoza. Sezona za nama je rekordna u svakom smislu i donijet će više od osam milijardi eura prometa što je za 10 posto više i od one iz 2008. Ono što zabrinjava je to što rast turizma ne prati rast industrije pa taj sektor uzima sve veći udio u ukupnom BDPu. Dok je prije krize činio nešto manje od 16 posto ekonomije danas je svakih 5,5 kuna u ekonomiju dospjelo iz turizma. Mnoge tvrtke nisu uspjele preživjeti krizu i poduzetnici su obeshrabreni pa je ukupan broj tvrtki tijekom krize smanjen za više od 20.000, a pritom je nestala 181 tisuća radnih mjesta. Izbrisano je i više od 100 milijardi kuna godišnje prometa kojeg su obrtale tvrtke. Izazov za Hrvatsku svakako su i zabrinjavajuća kretanja na tržištu radne snage. Broj nezaposlenih je na istoj razini kao i pretkrizne 2008., ali je zaposlenost mnogo niža nego te godine. Iz aktivne radne snage nestalo je više od 157 tisuća ljudidio zahvaljujući mnogo većem priljevu umirovljenika u mirovinski sustav nego dolasku novih radnika na tržište, a dio ljudi je ili prestao tražiti posao ili iselio u zemlje veselijih ekonomskih prilika. To je krucijalni problem hrvatske ekonomije u budućnosti jer više od 1,2 milijuna umirovljenika nije moguće nahraniti od rada tek 1,4 milijuna stanovnika. Jedan zaposlenik hrani jednog umirovljenika i još jednu osobu koja ne privređuje što je neodrživo na duže staze. Hrvatska će dakle morati investirati u pronatalitetnu politiku ili uvoziti radnu snagu jer će u protivnom doživjeti slom mirovinskog sustava ili i dalje životariti s niskim standardom.
KAKO BI SPRIJEČILA SLOM MIROVINSKOG SUSTAVA I SROZAVANJE ŽIVOTNOG STANDARDA DRŽAVA ĆE MORATI INVESTIRATI U PRONATALITETNU POLITIKU ILI UVOZITI RADNIKE