Pozitivna bilanca
Lijekova izvezeno 50% više, a 60% ojačao je i izvoz u SAD
Razmjerno visok rast bilježi se i u izvozu u odredišta iseljavanja iz Hrvatske - Irsku 68% i Švedsku 79%
Farmaceutska industrija u prvih je deset mjeseci 2016. povećala vrijednost izvezene robe za čak 50 posto. U odnosu na godinu prije to znači povećanje za čak 1,7 milijardi, na više od 5,1 milijardu kuna.
Među djelatnostima koje su dale najveći doprinos povećanju izvoza bili su i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda s rastom za oko 960 milijuna kuna ili 20 posto, prehrambeni proizvodi s povećanjem za 900 milijuna ili 15 posto, te električna oprema koje je izvezeno 18 posto ili oko 800 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine. Kako su neke od izvozno značajnih djelatnosti lani zabilježile osjetan pad, ukupno je do kraja listopada izvoz povećan za 2,3 milijarde kuna, na 74,7 milijardi. U međugodišnjim usporedbama najviše je pala vrijednost izvoza naftnih proizvoda; ostvarenih četiri milijarde kuna čak je 1,4 milijarde kuna manje nego godinu prije. A dok se u tom sektoru smanjenje najčešće pripisuje utjecaju cijena, kod izvoza tzv. ostalih prijevoznih sredstava padovi i skokovi dio su uobičajenih oscilacija vezanih ponajprije uz isporuke brodova. To je i objašnjenje zbog čega je u toj djelatnosti do kraja listopada zabilježen pad za čak milijardu kuna odnosno za više od 34 posto.
Usporedno s rastom izvoza od 3,2 posto, razmjerno nisku dinamiku rasta u 10 lanjskih mjeseci imao je i robni uvoz koji je povećan 3,1 posto, na 121,4 milijarde kuna. U eurskom su iskazu, zbog utjecaja tečaja, postotna povećanja bila nešto veća, 4,3 posto (izvoz) i 4,2 posto (uvoz). No, kako je ‘baza’ na strani uvoza daleko veća, u apsolutnim iznosima vrijednost uvoza porasla je znatno više nego izvoza (3,7 prema 2,3 milijarde) pa je i deficit vanjskotrgovinske razmjene povećan, i to za 1,4 milijarde kuna. Ipak, valja primijetiti da je u listopadu zabilježena najveća pokrivenost uvoza izvozom, čak 69,5 posto.
Promatrano geografski, uz već tradicionalno najznačajnije vanjskotrgovinske partnere Hrvatske, a to su ponajprije članice EU, analitičari HGK ističu kako su se lani stopama rasta izvoza istaknule neke udaljenije destinacije, poput SADa, Saudijske Arabije, Katara, Republike Koreje. “To pokazuje da se izvoznici nisu koncentrirali samo na zajedničko tržište EU, ističu. Tako je, primjerice, vrijednost izvoza u SAD porasla čak 60 posto, na 2,6 milijardi kuna, a u zemlje OPECa više od 27 posto, na dvije milijarde. Približno toliki postotni rast bilježi se i prema Turskoj, dok je izvoz u zemlje CEFTE blago smanjen. Zanimljivo je primijetiti i da se razmjerno visok postotni rast bilježi i u izvozu u neke od europske zemlje koje su česta odredišta iseljavanja iz Hrvatske primjerice, u Irsku 68%, a u Švedsku 79%.