SVIJET JE POTPUNO NESPREMAN ZA BUDUĆE KLIMATSKE MIGRANTE

Pogled sa strane Opasnost Klima će igrati važnu ulogu u migracijama, prijetnje poput erozije i ciklona ugrožavaju životna sredstva većeg broja ljudi, dok većina onih na udaru takvih rizika živi u Aziji, koja je najviše izložena učincima klimatskih promjen

Zamislite da ste poljoprivrednik. Vaši usjevi venu dok vremenske sheme postaju sve volatilnije, voda iz vašeg izvora suviše je slana za piće, a riža preskupa da biste ju kupili na tržištu. Stoga, napuštate dom u potrazi za boljim životom.

Milijuni ljudi u ranjivim zajednicama diljem svijeta ne trebaju zamišljati takav scenarij. Oni ga upravo proživljavaju, dok sve nepredvidljivija klima uzima danak; a njihov će broj vjerojatno vrtoglavo rasti usporedno s intenziviranjem učinaka klimatskih promjena.

Međutim, svijet je još manje pripremljen za te buduće klimatske migrante nego Europa koja je nespremna za val ljudi koji trenutno bježe s Bliskog istoka. Većina klimatskih migranata preselit će se unutar vlastitih granica, ali ostali neće imati drugog izbora nego da potraže utočište u inozemstvu. Ako se razina mora podigne za više od jednog metra, može se dogoditi da će se cijelo stanovništvo zemalja smještenih na koraljnim otocima u Tihom oceanu i na koraljnom grebenu morati preseliti.

Ako je dobro isplanirana i vođena, migracija može pomoći ljudima u prilagodbi takvim prijetnjama. No, u suprotnom, može dovesti do humanitarnih kriza. Sve u sve- mu, današnje politike su neodgovarajuće. Kako zemlje na izvorištu migracija, tako i one koje su destinacija migranata, moraju hitno olakšati ljudima kretanje i osigurati njihovu sigurnost, ili njihov ostanak tamo gdje se već nalaze.

Ugrožene zalihe vode

Klimatske promjene bit će jedan od brojnih čimbenika koji će poticati buduće migracijske valove. Iako će postati sve teže razlikovati ljude koji bježe od okolišnih čimbenika od onih koji su otišli iz drugih razloga, upoznati smo s činjenicom da će klima igrati važnu ulogu u migracijama, dok sporo nastupajuće prijetnje poput erozije i akutnih opasnosti poput ciklona ugrožavaju životna sredstva većeg broja ljudi.

Većina ljudi izloženih takvim rizicima živi u Aziji, koja je najviše izložena učincima klimatskih promjena. Devet od deset zemalja u kojima većina ljudi živi u niskim područjima (kojima stoga prijete poplave, olujni naleti, salinitet i erozija) nalaze se u Aziji, uslijed masovne migracije u megagradove tijekom posljednjih desetljeća.

Nedavno provedena studija predviđa da bi se stanovništvo u Azijskim nizinama moglo udvostručiti do 2060. godine i doseći 983 milijuna, s razine na kojoj se nalazilo 2000. godine, te stoga doseći udio od 70% ukupnog stanovništva svijeta. Drugdje u regiji, pomanjkanje vode uslijed smanjene količine kiše, salinitet, povlačenje ledenjaka i opustinjavanje ugrozit će zalihe vode, postati prijetnja životnim sredstvima te doprinijeti povećanju cijena hrane i vode.

Takvi drastični scenariji možda se neće materijalizirati ako svijet uspije u ublažavanju klimatskih promjena. No, niti jedna zemlja ne bi trebala biti indiferentna. Azijske zemlje bi se osobito trebale pripremiti za najgore scenarije i provoditi dugoročne nacionalne politike, poput programa na Kiribatiju pod nazivom “migracija s dostojanstvom”, koji uključuje edukaciju i stručno osposobljavanje za stanovnike te nizinske otočne države u Tihom oceanu kako bi se povećale njihove šanse za pronalaženjem dostojanstvenog zaposlenja u inozemstvu.

Priprema za bilo kakve buduće scenarije u Aziji zahtijevat će opsežnije podatke u cilju prosudbe potencijalnog učinka i vremenskih razmjera događaja povezanih s klimom, kao i za procjenu njihovog učinka na migracijske sheme. Specifični podaci po državama omogućili bi pojedinim vladama usavršavanje vlastitih politika. To uključuje temeljitije popise stanovništva na nacionalnoj razini, u kojima se suviše često podcjenjuju marginalizirane zajednice poput stanovnika u sirotinjskim četvrtima.

Hitno zapošljavanje

Vlade bi trebale educirati vlastite građane o učincima klimatskih promjena kako bi se pripremili oni koji žele ostati ili oni koji si ne mogu priuštiti odlazak. Zemlje koje su izvor migracija trebale bi imati procjene rizika od nacionalnih katastrofa, detaljne karte opasnosti te sustave za rano upozoravanje na katastrofe u cilju umirivanja vlastitih građana. Također, trebalo bi sagraditi i nove kuće, ceste, mostove i ostalu infrastrukturu poput sustava vodoopskrbe u cilju opiranja ekstremnim vremenskim uvjetima.

Istovremeno, vlade bi trebale omogućiti pristup prenosivim naknadama vezano, primjerice, uz zdravstveno ili mirovinsko te ostale vrste socijalnog osiguranja za one ljude koji odu, kako bi se mogli uzdržavati u inozemstvu. Zemlje destinacije trebale bi razmotriti omogućavanje hitnog zaposlenja za raseljene radnike, po uzoru na modele za sezonske radnike koji postoje u Australiji i na Novom Zelandu. Nadalje, zemlje destinacije mogle bi također uspostaviti urbane centre za rad i osposobljavanje namijenjene pristižućim migrantima, od kojih će brojnima nedostajati vještine za obavljanje poslova u gradu; oni bi također trebali uvažiti kvalifikacije onih koji imaju ekspertizu i pomoći im u pronalaženju zaposlenja.

Ulaganja u održivu infrastrukturu i osnovne usluge za novopridošle bit će od iznimne važnosti za zemlje destinacije. Neki gradovi oklijevaju u pružanju usluga uslijed bojazni od privlačenja novih migranata. No, takvo stajalište samo tjera migrante u sirotinjske četvrti što vodi do još većih problema. Bolji pristup bio bi usmjeravanje migranata iz ruralnih područja prema obližnjim gradovima srednje veličine opremljenim uslugama koje su neophodne za njihov prihvat; to će također spriječiti neodrživ rast megagradova.

Mehanizam financiranja

Sveobuhvatan pristup u tom smjeru pomogao bi učiniti da migracija postane dijelom rješenja problema klimatskih promjena te da ona ne bude samo još jedna od njihovih štetnih posljedica. Brojnim zemljama bit će neophodno financiranje za provedbu takvih planova i, što je ohrabrujuće, klimatski sporazum postignut u Parizu 2015. godine osnovao je radnu skupinu koja se bavi raseljavanjem vezano uz klimatske promjene. Jedan od njegovih glavnih ciljeva trebalo bi biti omogućavanje da mehanizmi financiranja za prilagodbu klimatskim promjenama uključuju migracijska pitanja.

Za sada, potrebna nam je energičnija rasprava na globalnoj razini o tom gorućem pitanju.

VEĆINA KLIMATSKIH MIGRANATA PRESELIT ĆE SE UNUTAR VLASTITIH GRANICA, ALI MNOGI ĆE OTIĆI U INOZEMSTVO STEPHEN GROFF potpredsjednik Azijske razvojne banke ULAGANJA U ODRŽIVU INFRASTRUKTURU I OSNOVNE USLUGE ZA NOVOPRIDOŠLE BIT ĆE OD IZNIMNE VAŽNOSTI ZA ZEMLJE DESTINACIJE