Računica da 25% HEP-a vrijedi pola Ine nema čvrstih uporišta
Uz političke oponente, i 'civilni sektor' sprema se jače aktivirati
I šef SDP-a Davor Bernardić je politički lukrativnim ocijenio prigrliti i gurati ideju o referendumu o HEP-u
Najviša tijela HDZ-a Vladi su dala punu potporu za otkup dionica Ine, a kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, slažu se i da je prodaja 25 posto (minus 1 dionica) HEP-a najprimjereniji način financiranja “vraćanja Ine”. Na tom tragu bile su ovih dana i izjave iz vrha Mosta, s tim da Božo Petrov i njegovi suradnici ne propuštaju naglasiti da to ipak nije i jedina opcija. Sve u svemu, ni na jedno od bitnijih pitanja u vezi s tim odgovori se još ni približno ne naziru. Ali se množe upitnici i potencijalni klipovi koji će sigurno dodatno zakomplicirati stvari, a u konačnici moguće dovesti u pitanje, djelomično ili potpuno, i sam plan Vlade.
Most i dalje ustrajava na tome da se ubuduće slučajevi poput Ine preveniraju i intervencijom u Ustav, dok Plenković to vidi kao političku inicijativu “simboličnog karaktera”. U Ustavu, kaže, i sad postoji zaštita hrvatskih prirodnih bogatstava. Novi šef SDPa je, pak, politički lukrativnim ocijenio prigrliti i gurati ideju o referendumu oko prodaje dijela HEP-a jasno poručujući da je ta stranka protiv. Na parlamentarnoj sceni premijer tako za IPO HEP-a trenutno ima nedvosmislenu podršku samo od HNS-a i Ivana Vrdoljaka koji zapravo time brani sebe. No, i on pritom ima zadršku prema drugom dijelu plana, da se novac od prodaje iskoristi za reotkup dionica Ine. Da ne bi bilo dosadno, navodno i HDZova Ivana Maletić samo polovično podržava Vla- din plan, ali za razliku od Vrdoljaka ona zadršku nema prema kupnji Ine već prema prodaji dijela HEP-a.
Hoće li u priči o HEPu, po uzoru na HAC i monetizaciju cestarskih dugova, stvari dodatno zakoplicirati i jače aktiviranje “civilnog sektora”, tek će se vidjeti, no naznake takve inicijative već postoje. Uza sve, ne bi trebalo iznenaditi da se i premijerova rezolutna izjava da se u slučaju Ine “neće javno objaviti odluka Arbitražnog suda jer je taj proces bio tajan i to je još uvijek” iskoristi za daljnja problematiziranja Vladina modela otkupa. To prije što je njegova financijska konstrukcija i dalje veoma klimava. Premijer je, tvrdi, siguran da bi utržak od javne ponude 25 posto HEP-a bio dovoljan za otkup Molova udjela u Ini, ali zasad to ne može potkrijepiti konkretnijim procjenama. Vrijednosno važna pitanja poput pravnoformalnog statusa hidroelektrana tj. hidrotehničkih objekata, ili pak (ne)izdvajanja visokonaponske mreže još nemaju prave odgovore. Osim toga, prema analizi dugotrajne imovine HEPa (građevinskih objekata te opreme i postrojenja), još prije nekoliko godina prosječna je otpisanost bila na razini 64 posto, s tim da je kod građevinskih objekata bila i bliže 70 posto. To iziskuje velika ulaganja i ne pogoduje trenutnom vrednovanju. A zasad nema naznaka ima li, odnosno kakve adute Vlada ima prema Molu u pogledu “rušenja” cijene njegova udjela u Ini.