Ključni pad deficita, rast i prodaja državne imovine

Marićeva tri stupa Prema strategiji javni dug do 2019. bi trebao pasti na 75,3% BDP-a

Sve što se planira raditi ima za cilj da bude prepoznato i na financijskim tržištima i kod rejting agencija

Svaka priča o javnom dugu u Hrvatskoj počinje od konstatacije da je to jedan od ključnih makroekonomskih rizika hrvatskog gospodarstva.

Tom je konstatacijom i ministar financija Zdravko Marić na ovotjednoj sjednici Vlade započeo predstavljaburze nje Strategije upravljanja javnim dugom za iduće trogodišnje razdoblje.

“U svom programu Vlada je postavila cilj da njegov udio u BDPu za svog mandata smanji za 10 postotnih bodova. To se ovim dokumentom potvrđuje, ali idemo i još ambicioznije“, rekao je Marić.

Strategija se temelji na tri stupa gospodarskom rastu, daljnjem padu proračunskog deficita i aktivaciji državne imovine.

Kako je istaknuo ministar, “sve što se planira raditi u smislu ubrzavanja gospodarskog rasta i umanjivanja strukturnih neravnoteža ima za cilj da bude prepoznato i na financijskim tržištima, tržištima kapitala i kod rejting agencija”, jer vraćanjem investicijskog rejtinga smanjio bi se rizik, a time i ukupna cijena po kojoj se zadužujemo.

Danas, podsjetimo, prosječna kamata koju Hrvatska plaća na ukupan javni dug premašuje četiri posto.

Prema projekcijama iz Strategije, razina javnog duga bi se, nakon lanjskog pada sa 86,7 na 83,9 posto BDPa, ove godine trebala spustiti na 81,5 posto, a do kraja 2019. na 75,3 posto.

Iz sadašnje perspektive, a imajući u vidu činjenicu da i u Vladi priznaju kako su u makroekonomskim projekcijama u srednjem roku ipak izraženiji negativni nego pozitivni rizici, planirano se smanjenje razine državnog duga (mjerena udjelom u BDPu) čini prilično ambicioznim.

To vrijedi i za aktualne fiskalne projekcije za iduće tri godine, prema kojima se na razini proračuna opće države (računajući javna poduzeća koja ulaze u taj obuhvat prema europskoj metodologiji) očekuje da će se planirani manjak ove godine svesti na 1,6% BDPa, uz pad na jedan posto u 2018. te na 0,6 posto BDPa u 2019. godini.

DANAS PROSJEČNA KAMATA KOJU HRVATSKA PLAĆA NA UKUPAN JAVNI DUG PREMAŠUJE 4 POSTO