Izborili novac EU
Fajferice su šansa za Slavoniju, udružuje se 125 proizvođača
Ogledna farma za edukacije radit će se na imanju proizvođača Brune Bolda u Borovu koji ima 300 komada fajferica
Vukovarskosrijemska županija kreće u projekt udruživanja proizvođača crne slavonske svinje – fajferice, a u tom će im pomoći i 150.000 eura koji su dobili u sklopu EU projekta LENA – Lokalno gospodarstvo i zaštita prirode u području Dunava, a aplicirala ga je ta županija u suradnji s profesorom s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Vladimirom Margetom.
Radi se o projektu uzgoja fajferice u zaštićenom području Natura 2000. Ivan Domac, voditelj projekta u Vukovarskosrijemskoj županiji objasnio nam je kako na njezinu području već sada ima 125 proizvođača koji će u sklopu ovog projekta proći intenzivnu edukaciju o proizvodnju, radit će se na njezinu ujednačavanju, marketinškom osmišljavanju i promociji proizvoda od crne slavonske svinje, a predviđena je i gradnja ogledne farme u Borovu u sklopu koje će se održavati edukacije. Končan cilje je osnivanje proizvođačka organizacija, objasnio nam je Ivan Domac.
Vladimi Margeta tvrdi kako je uzgoj fajferice izvrsna šansa za revitalizaciju proizvodnje ove sorte svinja u Slavoniji i Hrvatskoj koje na tržištu postižu cijenu i do 30% veću od standardnih sorti svinja.
Cijena tovljenika kreće se od 17 do 18 kuna, dok je za konvencionalne sorte od 12 do 13 kuna za kilogram, dok je za prasad cijena i do 25 kuna, a običnih prasadi do 15 kuna.
“Zasad je službeno u Hrvatskoj registrirano oko 1500 komada krmača crne slavonske svinje i 300 nerasta, no pretpostavka je ih je dvaput više”, kaže Margeta. Interes za njihov uzgoj je sve veći te postoji ogroman potencijali da se ova proizvodnja podigne i postane jedna od profitabilnijih proizvodnji u Slavoniji, poveća zapošljavanje i poboljša život u ovim ruralnim sredinama.
Španjolska je prije 30 godina krenula u proizvodnju crnih svinja sa samo 250 koma- da krmača, a sada su stigli na 3,2 milijuna komada.
“Svima je poznato koliko je meso i proizvodi od crne svinje kvalitetnije i traženije, a uvjeren sam da takav rast, kao što ga je napravila Španjolska, možemo napraviti i mi”, dodaje Margeta.
LENA je međunarodni projekt u koji je uključeno devet zemalja podunavske regije (uz Hrvatsku i Njemačka, Austrija, Slovenija, Madžarska, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Ukrajina). Započeo je 1. siječnja 2017., a završava 30. lipnja 2019. Ukupni budžet je 2.456.290,72 eura.
Ivan Domac kaže kako bi se ukupno trebalo provesti 375 sati edukacija.
Iz projekta će se financirati i formiranje ogledne farme (na osnovi 20 rasplodnih krmača i jednog nerasta) u tradicijskom sustavu proizvodnje (ekstenzivno držanje na pašnjacima), a ovakav način držanja crne slavonske svinje (na otvorenome) specifičan je za područje istočne Hrvatske, a rezultira proizvodnjom tovljenika visoke kakvoće mišićnog i masnog tkiva kao izvrsne sirovine za preradu u tradicionalne proizvode s dodanom vrijednošću. Cilj je ujednačiti proizvodne parametre u sustavu uzgoja crne slavonske svinje, koji su sada dosta različiti. To podrazumijeva osmišljavanje tipskih objekata, definiranje selekcijskih kriterija, definiranje minimalne potrebne površine pašnjaka za uzgoj, provedbu biosigurnosnih mjera – ograde, dezinfekcijske barijere, zdravstvena zaštita i dr.
“Konačan cilj je osnivanje proizvođačke organizacije koja bi trebala utjecati na proizvodnju većih količina tradicionalnih proizvoda od crne slavonske svinje, dodane vrijednosti i ujednačene kvalitete te zajednički nastup na tržištu s ciljem postizanja veće dohodovnosti svakog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva”, ističe Domac.
Margeta ističe kako je važna i izrada marketinške strategije koja bi osigurala prepoznatljivost fajferice.
Ogledna farma radit će se na farmi proizvođača Brune Bolda u Borovu koji ima 300 komada fajferica i planira podizati proizvodnju. Kaže kako ona osigurava dugoročno veću dohodovnost OPGova budući da potražnja za takvim proizvodima kontinuirano raste.
“Krajnji cilj je sprječavanje razvoja visokointenzivne industrijske poljoprivredne proizvodnje koja ima negativne učinke na okoliš i zapošljavanje ljudi u ruralnim područjima”, kaže Bold.
POSTOJIPO OGROMAN POTENCIJALPO CI DA OVAO PROIZVODNJA IZ POSTANE JEDNA OD PROFITABILNIJIH U SLAVONIJI, POVEĆA ZAPOŠLJAVANJE I POBOLJŠA ŽIVOT U RURALNIM SREDINAMA Vladimir Margeta Poljoprivredni fakultet u Osijeku