Čišćenje nenaplativih kredita potica

Ante Žigman, savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke analizira stanje u nacionalnom bankarstvu i izno doprinos rastu kredita dolazi iz turizma, dok građevinarstvo i dalje bilježi negativan doprinos, te pojašnjava

Očit je trend zamjene deviznih kredita kunskima; većina novih kredita se odobrava u kunama, a devizni krediti se vraćaju

Na domaćem kreditnom tržištu prošla je godina bila u znaku blagog oporavka kreditne aktivnosti i dominaciji kunskih kredita. HNBove ankete upućuju na ublažavanje standarda odobravanja kredita gospodarstvu, kao i rast potražnje tijekom 2016. O tim trendovima, ali i očekivanjima vezanim uz poslovno okruženje u cjelini razgovarali smo s Antom Žigmanom, savjetnikom guvernera HNBa.

Posljednje ankete sugeriraju nastavak ublažavanja kreditnih kriterija i jačanja potražnje?

Trend ublažavanja standarda kreditiranja započeo je 2013. nakon dugog razdoblja slabe kreditne aktivnosti banaka zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti i pooštravanja kreditnih uvjeta kao odgovor na financijsku krizu koja je započela u drugoj polovici 2008. Posljednji pokazatelji o rastu kreditne aktivnosti 2016. godine pokazuju vrlo skromne stope rasta od nešto više od jedan posto nakon što se isključi utjecaj tečaja i efekt čišćenja bilanci banaka. Uzmemo li u obzir da je realni ekonomski rast lani iznosio 2,8 posto, onda još uvijek ima prostora da se kreditna aktivnost ubrza, a da se pritom ne ugrozi financijska stabilnost.

Što za ponudu kredita znače već višegodišnja čišćenja tzv. loših kredita i prodaje tih potraživanja?

Proces čišćenja bilanci od loših kredita oslobađa banke od tereta loših poslovnih odluka iz prošlosti i otvara prostor za odobravanje novih kredita u budućnosti. Banke time jačaju svoju kapitalnu poziciju kroz oslobođenje dijela rezervacija i time imaju mnogo više prostora za povećanje kreditne aktivnosti. Ove godine bi se, sukladno poreznim poticajima, trebalo pojačati čišćenje lošeg kreditnog portfelja, što bi trebalo dodatno ohrabriti banke da pojačaju kreditnu aktivnost.

Oko toga kome u prilog idu ti porezni poticaji u javnosti, čini se, ima dosta nesporazuma?

Porezni poticaji su sustavna mjera koja je prvenstveno namijenjena problematičnim plasmanima u banci, pa se prema tome odnosi i na poduzetnika ili građanina kojem je odobren kredit i na banku. Cijeli taj proces je usmjeren prema tome da se banke više bave novim klijentima i novim kreditima, a manje naplatom neperspektivnih plasmana.

Rast potražnje napokon je izraženiji kod kredita za investicije nego za obrtna sredstva. Iz kojih dijelova korporativnog sektora on dolazi?

Kreditna aktivnost banaka općenito je puno snažnija u sektoru poduzeća nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Nakon dugog razdoblja ona je prema poduzećima veća nego prema stanovništvu. Do krize je situacija bila obrnuta, ali su nepovoljni ekonomski trendovi potakli stanovništvo na razduživanje pa je bankama preostalo usmjeriti se na poduzeća. Najveći doprinos rastu kredita dolazi iz turizma, trgovanja nekretninama, trgovine i poljoprivrede, dok građevinarstvo i dalje bilježi negativan doprinos.

Ima li naznaka jače diferencijacije i unutar sektora? Godinama se kao ograničenje većeg rasta kredita ističu zaduženost poduzeća, manjak kapitala, kolaterala...

Ograničenje ne treba tražiti samo na strani klijenata već i na strani ponude kredita, te cjelokupnog gospodarskog okruženja. Cijena kredita i uvjeti koje su banke nametale klijentima odvraćale su klijente od uzimanja novih kredita budući da su imali iznimno loša iskustva s kreditima koji su doveli do gubitka osobne imovine jer su zapali u poslovne teškoće. Poduzetnici teško posluju u okruženju u kojem postoji veliki pravni rizik, posebno u kontekstu naplate potraživanja, pa ne uzimaju kredite i iz tih razloga.

Guverner je nedavno izjavio kako se širenje kamatnog spreada više ne čini efikasnom politikom banaka i da bi jačim smanjivanjem cijene kredita imale i jači kreditni rast. Prepoznaje li se 'na terenu' ta logika?

Razina kamatnih stopa ogledalo je rizika s kojim se bankari moraju suočiti kada plasiraju kredite. Stoga će samo smanjivanje rizika u Hrvatskoj koje se ogleda u nižim kamatama na novi javni dug dovesti i do smanjenja kamata na kredite ostalim sektorima. Guverner je u pravu kada tvrdi da će niže kamatne stope na kredite dovesti do rasta odobravanja novih kredita. Snažnija kreditna aktivnost započinje zbog priprema za turističku sezonu, pa će i banke krenuti u utakmicu snižavanja cijena svojih kredita.

Bi li im vjetar u leđa mogao doći u padu premije rizika države, poboljšanja rejtinga?

Premija rizika države uvijek je ključna za cijenu zaduživanja. To je vidljivo u dugom razdoblju visokih kamatnih stopa na inozemna zaduženja, koje je prekinuto tek sredinom prošle godine kad se Vlada nije htjela zadužiti po visokim kamatnim stopama koje su tražili inozemni kupci obveznica.

Već duže vrijeme svjedočimo rastu udjela kunskih kredita. Kako taj trend izgleda u brojkama?