Izvana vjetar u leđa, a sada na domaće zadatke

Ocjena EK Parlamentari izbori bili su lanjska isprika, slab potencijal rasta tjera na reforme

Od ključnih strukturnih reformi koje je Komisija iznijela kao preporuke provedeno je malo toga

Makroekonomska slika i fiskalni pokazatelji osjetno su se popravili, ali fundamentalno se u hrvatskoj ekonomiji malo toga unazad godinu dana promijenilo.

Tako bi se najsažetije mogle opisati ocjene koje je Europska komisija iznijela u najnovijem Izvješću o Hrvatskoj, u sklopu zimskog paketa europskog semestra s godišnjom analizom ekonomskog i socijalnog stanja te makroekonomskih neravnoteža u državama članicama. Hrvat- ska će tako na proljeće gotovo sigurno izaći iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), ali u pogledu makroekonomskih neravnoteža i dalje ostaje u krugu šest zemalja s prekomjernim neravnotežama.

U tom smislu pozitivan iskorak napravljen je ponajprije kod pokazatelja izvoza, odnosno njegova rasta u odnosu na globalno tržište. Kako se ističe u izvješću, slabosti su u prvom redu povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, što je naročito važno u kontekstu niskog potencijala rasta.

Dok su makroekonomska poboljšanja u dobroj mjeri rezultat povoljnog vanjskog okruženja (niske kamate, cijene energije, turizam), slabim pomacima na mikroekonomskoj razini svakako su pridonijeli dvoji parlamentarni izbori u manje od godinu dana. Od ključnih strukturnih reformi koje je Komisija iznijela kao preporuke, a Vlada Tihomira Oreškovića najavila kroz Nacionalni program reformi iz travnja prošle godine, provedeno je malo toga.

Tako se ocjene Komisije o provedbi preporuka uglavnom vrte između “određenog” i “ograničenog” napretka, a uz nekoliko velikih reformskih blokova - od mirovinskog i sustava socijalnih naknada do mjera vezanih uz politiku plaća i usklađivanje okvira njihova određivanja u javnoj upravi i službama - konstatira se da nije bilo napretka.

Prošla vlada u većem dijelu svoga niti polugodišnjeg mandata bila je nestabilna i slabo operativna u stalnim koalicijskim natezanjima. Ova to očito nije pa će i pojedinačna odgovornost ministara za manjak inicijative u nuđenju reformskih rješenja sa svakim mjesecom njihova izostanka biti veća. Tu vrstu (pro)aktivnosti od većine se ministara zapravo tek očekuje jer se mimo porezne i reforme u sustavu javne nabave zasad nema mnogo reformskih inicijativa.

A one su za srednjoročne perspektive rasta ključne. Jer, i u najnovijem izvješću EK i nadalje se kao ključne slabosti hrvatske ekonomije apostrofiraju niska produktivnost (u odnosu na druge tranzicijske zemlje) i s tim povezane niske potencijalne stope rasta BDP-a u srednjem roku.

“Skromni izgledi za rast i dalje su ključan izazov za gospodarstvo. Dugotrajno spori rast produktivnosti i niska i opadajuća iskorištenost ljudskog kapitala smanjuju dugoročne izglede gospodarstva za rast.

TRENUTNO RASTEMO 3%, ALI U SREDNJEM ROKU POTENCIJAL NAM JE 1%, ZNATNO MANJE OD USPOREDIVIH ZEMALJA

Procijenjena stopa potencijalnog rasta za Hrvatsku trenutačno iznosi jedan posto i niža nego za ostala rastuća gospodarstva”, ističe se u izvješću. To je ujedno i znatno manje od rasta hrvatskog BDPa koji trenutno ostvarujemo približno tri posto koliko je ostvareno lani i koliko se očekuje i ove godine. Povoljno okruženje utoliko je važnije iskoristiti za dizanje potencijalne stope, a to znači reforme s trajnim učincima na produktivnost i konkurentnost.

Ministar financija Zdravko Marić slaže se s ocjenama Europske komisije o stagnaciji tj. započinjanju pa zastoju reformi. Ističući prijevremene izbore kao bitnu okolnost, priznaje i kako sada nema opravdanja da za odgađanja reformi, pa i njihovo ubrzanje. “Sada imamo političku stabilnost i gospodarski rast od preko tri posto koji mora biti poticaj za njihovu provedbu, ponajprije u području zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave”, kaže. Dapače, on je za ubrzavanje tih mjera.

Čak i u područjima u kojima je lani zabilježen kakavtakav napredak, najavljivane su se mjere razvodnile. Među takvim primjerima bio je i paket smanjenja parafiskalnih nameta. Tako se u izvješću Komisije ističe da je Vlada u lanjskom srpnju bila donijela odluke o ukidanju 13 i smanjenju 11 parafiskalnih nameta, s procijenjenim efektom od oko 250 milijuna kuna, što je bilo za četvrtinu manje nego u nešto ranije prihvaćenom Nacionalnom programu reformi. Međutim, kako ističu analitičari EK, do danas ih je ukinuto pet i isto toliko ih je smanjeno, a efekt tih mjera je 130 milijuna, tj. upola manji nego što je bilo planirano.

Ministar financija kazao je i kako izvješće naglasak stavlja na javne financije pa je logično i da su zamjerke u onim područjima koja su najveći proračunski potrošači zdravstvo, mirovinski sustav i područje javne uprave. Vlada Andreja Plenkovića, kaže, trenutno radi i na programu reformi za ovu godinu, a ostaje nadati se da će ovaj put ustrajati i na provedbi zacrtanog.

Oporavak gospodarske aktivnosti koji se lani ubrzao važan je oslonac imao u potrošnji koja pak potaknuta poboljša- njima na tržištu rada, niskim cijenama energenata i reformom poreza na dohodak, ističu, mađšu ostalim, analitičari EK. Usto, dodaju, napokon je zabilježen i oporavak ulaganja, djelomično zahvaljujući većoj apsorpciji sredstava iz fondova EUa.

“Ekonomski oporavak pridonosi smanjenju domaćeg i vanjskog duga, no ranjivosti su još prisutne. Dug privatnog sektora i dalje se smanjuje, a u 2016. počeo se smanjivati i udio duga opće države, ali rizici za održivost još nisu potpuno otklonjeni”, upozorava se u izvješću.

SADA IMAMO POLITIČKU STABILNOST I GOSPODARSKI RAST KOJI MORA BITI POTICAJ ZA PROVEDBU REFORMI, PONAJPRIJE U PODRUČJU ZDRAVSTVENOG I MIROVINSKOG SUSTAVA TE JAVNE UPRAVE Zdravko Marić, ministar financija