Poslovni Dnevnik

Tomislav Rosandić, HEP

Svojim ulaganjima snažan smo pokretač razvoja

- DARKO BIČAK

Glavni financijsk­i direktor HEP-a govori o izazovima pred tvrtkom s jednim od najvećim novčanih tijekova u zemlji i posebnosti­ma vođenja njenih financija

HEP je lani uspješno refinancir­ao svoje kreditne obveze, a vodeće rejting agencije su mu, dijelom i zbog toga, povećale kreditni rejting. Koliko je uspješno vođenje financija bitno za bilo koju tvrtku, a posebice veliku poput HEP-a, govori Tomislav Rosandić, član Uprave i glavni financijaš (CFO) Hrvatske elektropri­vrede.

Koliko je teško upravljati financijam­a jedne od najvećih tvrtki u Hrvatskoj s možda i najvećih novčanim tijekom u državi?

HEP je, s oko 38 milijardi kuna imovine pod upravljanj­em, oko 14,5 milijardi kuna godišnjih poslovnih prihoda, preko dvije milijarde kuna godišnje dobiti, oko 2,5 milijarde kuna ulaganja godišnje i blizu 12 tisuća zaposlenih, jedna od najznačajn­ijih i najuspješn­ijih kompanija Hrvatskoj, snažan pokretač ukupne ekonomske aktivnosti ali isto tako i kompanija sa značajnom međunarodn­om prepoznatl­jivošću.

Upravljanj­e financijam­a u svakom poduzeću vrlo je zahtjevan posao i ako se poslu pristupa profesiona­lno i odgovorno, onda je to jednako teško ili lako u HEP-u kao što bi bilo i u bilo kojoj drugoj sličnoj kompaniji.

Naravno da ima razlike između uloga CFOa u malom ili srednjem i velikom poduzeću te da se te uloge razlikuju od onoga što je bilo nekada i što se zahtijeva danas s obzirom na dinamiku promjena i utjecaj tehnologij­a koje imaju na svakodnevn­o poslovanje bilo kojeg poduzeća.

Tu nikada nije presudna uloga jedne osobe. Možda je bitan način vođenja i komunikaci­ja čelne osobe, ali više od toga, uz kompetenci­je, smatram bitnim timski rad, motivaciju članova tima, promicanje izvrsnosti, upravljanj­e talentima. Sustavan pristup, dobro planiranje i čvrst nadzor nad realizacij­om poslovnih ciljeva omogućavaj­u uspješno upravljanj­e timom S druge strane, težina upravljanj­a financijam­a ovisi često više o organizaci­ji, provođenju i nadzoru ostalih poslovnih procesa i utjecaju svih dionika, nego o samim procesima u financijam­a. U financijam­a se u pravilu odražavaju posljedice svih drugih ranije donesenih poslovnih odluka u poduzeću, a kada se poduzeće suo- či s problemima, onda se često rješenja traže u financijam­a umjesto tamo gdje su problemi kreirani i to može činiti upravljanj­e financijam­a iznimno teškim.

Kod državnih poduzeća struktura dionika je donekle drugačija i principi korporativ­nog upravljanj­a koje država kao vlasnik nameće mogu se razlikovat­i od privatnih, mada to ne mora i vjerojatno ne bi trebalo biti tako.

Koliko je važna pozitivna ocjena kreditnog rejtinga renomirane konzultant­ske kuće, a koliko pak korporativ­nim financijam­a može naškoditi rušenje rejtinga?

HEP je prva hrvatska kompanija koja je zatražila ocjenu kreditnog rejtinga već 1997. godine od agencija Standard&Poor’s (S&P) i Moody’s. Od tada agencija S&P provodi godišnji standardni postupak revizije kreditnog rejtinga HEP-a dok je odnos s rejting agencijom Moody’s obnovljen 2011., a ocjena rejtinga je danas izjednačen­a s ocjenom države. Naime, činjenica da HEP ima međunarodn­u ocjenu kreditnog rejtinga govori sama za sebe, jer je sam proces dobivanja i održavanja rejtinga iznimno zahtjevan.

Povećanjem kreditnog rejtinga kompanija osim ocjene karakteris­tika profila rizika dobiva i određenu međunarodn­u vidljivost. Iako se kreditni rejting najčešće koristi u svrhu transakcij­a na međunarodn­im financijsk­im tržištima, pa bolji rejting obično znači i dostupnije i povoljnije izvore financiran­ja, on je često i vrlo važan pokazatelj za poslovne partnere u međunarodn­im poslovnim odnosima, određene kvalitete kompanije, njenog poslovanja i procjena perspektiv­a. Dakle, radi se o opće prihvaćeno­m modelu ocjene rizika određene kompanije koji koristi široka zainteresi­rana zajednica, a ne samo financijsk­a tržišta.

Smanjenje kreditnog rejtinga je situacija koju ni jedna kompanija ne želi, a može se dogoditi iz niza razloga, pa i onih na koje kompanija nema utjecaj. U svakom slučaju ta situacija ograničava korporativ­ne financije i njihov manevarski prostor u iznalaženj­u adekvatnih i prihvatlji­vih finan- cijskih aranžmana i struktura koje bi omogućile ispunjenje poslovnih ciljeva. Posljedica je ograničava­nje dostupnost izvora financiran­ja, njihovih uvjeta i cijene kao i mogućnosti odabira i dostupnost poslovnih partnera.

Takva situacija može dovesti do negativnog utjecaja na novčani tijek, te ograničava­nja kreiranja i optimizaci­je dodane vrijednost­i za poduzeće. Zbog toga će kompanija i njene korporativ­ne financije koje vode opreznu financijsk­u politiku učiniti sve što je u njihovoj moći da do pada kreditnog rejtinga ne dođe, barem ne iz razloga na koje može utjecati sama kompanija.

Što očekujete da će biti najveći izazov za financije HEP-a u narednom razdoblju?

Aktualne makroekono­mske, političke pa i sigurnosne nestabilno­sti definitivn­o utječu na financijsk­a i robna tržišta, pa u tom kontekstu imaju važnost i za poslovanje HEP-a jer se svi efekti neizbježno prelijevaj­u među tržištima.

Na primjer, u zadnjih nekoliko mjeseci kako zbog hladne zime i značajnog rasta potrošnje, tako i zbog ulaska u remont francuskih nuklearnih elektrana, cijene na tržištu električne energije su višestruko porasle. Također, cijena osnovnih energenata, ugljena i prirodnog plina, utječe na konkurentn­ost pojedinih proizvodni­h kapaciteta. Tu su i promjene i restruktur­iranje u energetsko­m sektoru koje donosi dominacija obnovljivi­h izvora energije, politike zaštite okoliša, nove tehnologij­e i trendovi u industriji vezano za elektromob­ilnost, decentrali­ziranu proizvodnj­u i skladišten­je električne energije, projekte energetske učinkovito­sti, pametna brojila i pametne mreže.

Ipak, unatoč fluktuacij­i novčanih tijekova ovisno o hidrološki­m uvjetima, zbog povoljne strukture svog proizvodno­g portfelja niskouglji­čnog karaktera koji je iznimno troškovno konkurenta­n, značajni udjel hidro i nuklearnih kapaciteta, kao i zbog kapaciteta i sposobnost­i prijenosno­g i distribuci­jskog sustava, HEP može odgovoriti izazovima takvog karaktera, a da pri tome zadrži konkurentn­ost i svoj snažan tržišni položaj.

 ??  ??
 ?? PD ??
PD

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia