Oporavku investicija prethodio pad javnih za 46% i privatnih 33%
Uska grla Iako za 2017. EK predviđa 5,2% više ulaganja, prepreka još previše
Oporavak investicija bi, uz rast osobne potrošnje, i ove godine trebale biti ključni važan oslonac gospodarskog rasta.Nakon lanjskog lanjskog rasta ulaganja od 4,2 posto, ove godine i u Europskoj komisiji očekuju njihovo ubrzanje, i to na 5,2 posto. Kako se ističe u najnovijem izvješću EK, njihovo ubrzanje poduprijet će nova faza kreditne ekspanzije i povećano korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova. No, unatoč povoljnijim makroekonomskim i financijskim uvjetima, u Komisiji i ovaj put upozoravaju na “uska grla” koja i dalje otežavaju održiviji oporavak i investicije. Priznaju kako su neke reforme u tom smislu usvojene, ponajprije u područjima propisa o zaštiti zaposlenja i stečajnog zakonskog okvira, ali još ima dosta prepreka.
Uz i dalje velik broj parafiskalnih nameta koji poduzetnicima kompliciraju poslovno okruženje, EK ponovno apostrofira česte promjene u regulaciji, nedosljednost u tumačenjima, prečesto pribjegavanje hitnim zakonodavnim procedurama te općenito admini- strativne slabosti i usitnjenost javne uprave. Sve to, kažu, slabi pravnu sigurnost i predvidljivost poslovnog okruženja, a niska kvaliteta regulacije i stupanj uplitanja u tržišne mehanizme u nekim sektorima naročito obeshrabruju poslovnu klimu. U kontekstu restriktivne regulacije i ograničavanja konkurencije u izvješću su kao primjer naveli energetski i željeznički sektor.
Investicijske aktivnosti u Hrvatskoj su znatno izraženije nego u drugim tranzicijskim zemljama bile pogođene ekonomskom krizomm, kao što je, uostalom, i recesija trajala znatno duže. Primjerice, u prekriznoj 2008. godini investicije su bile na razini 28 posto BDP-a, da bi samo dvije godine kasnije pala na 21 posto, a potom je njihova razina uglavnom stagnirala. Pritom su one privatne bile pod utjecajem slabe domaće potražnje i visoke zaduženosti zbog koje su se kompanije okrenule razduživanju. Istodobno, i uvjeti na strani ponude financiranja nisu bili poticajni, a troškove financiranja za tvrtke dizala je i povećana premija rizika države.
Ipak, u godinama recesije javne su investicije pale i jače od privatnih; kumulativno je od 2008. do 2015. kod javnih pad dosegnuo čak 46 posto, dok su privatna ulaganja od 2008. do 2014. kumulativno pala za 33 posto.
U oporavku ulaganja predvode sektori turizma, prijevoza i ICTa te prerađivačke industrije.
U EK u pogledu strukture investicija kao pozitivnu značajku ističu sektorski uravnoteženiju raspodjelu kapitala. Ulaganja su više nego prije usmjerena u sektore međunarodno razmjenjivih proizvoda i usluga.
EK potvrđuje da pozitivnih pomaka ima, ponajprije u propisima o zaštiti zaposlenja i stečajnom okviru
EK NAM ZAMJERA ČESTE PROMJENE REGULATIVE, NEDOSLJEDNOST U TUMAČENJIMA, PREČESTO PRIBJEGAVANJE HITNIM ZAKONODAVNIM PROCEDURAMA...