Amo osigurati uvjete za razvoj
Anih ljudi koji su procijenili da će svoje potencijale lakše i kvalitetnije ostvariti izvan Hrvatske LJUDI SU ZASIĆENI BAVLJENJEM PROŠLOŠĆU I ZANIMA IH BUDUĆNOST,
ni mladi ljudi svjesni važnosti profesionalnog razvoja u ranim godinama karijere, a posebno nakon završetka visokoškolskog obrazovanja. Stoga je. smatra, njihova motivacija u traženju okoline u kojoj će profesionalno napredovati i razvijati se u pravilu izuzetno velika. “Što je duže vrijeme od završetka visokoškolskog obrazovanja do pronalaženja posla, odnosno što je viša razina nezadovoljstva s trenutnim karijernim razvojem to je vjerojatnost veća da će mladi ljudi proširivati krug traženja novih prilika, uključivo i
Milivoj Marković
RIT Croatia izvan granica Hrvatske. To je posebno primjetno kod zanimanja koja su više univerzalnog karaktera i nemaju u pravilu jako izraženu lokalnu komponentu. Mladi i visokoobrazovani ljudi traže priliku i ako je ne prolaze unutar jednog ekonomskog prostora tražit će je drugdje”, smatra Milivoj Marković. Prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb Goran Luburić kaže kako je ekonomski gledano, uzrok odlaska mladih period gospodarske krize i ekonomske kontrakcije koja je donedavno ‘kočila’ otvaranje radnih mjesta, a koja je započela i kontinuirano trajala unazad više od 6 godina. “Sociološki gledano, negativna selekcija u društvu, koja na ovim područjima nije strana, zasigurno je bila uzrokom demotivacije mnogih mladih ljudi pred ‘’snalaženjima i kombinacijama’ kako bi se izborili za životni standard koji im, po njihovom mišljenju, pripada na temelju znanja koje posjeduju. Kada zbrojite sve navedeno i dodate ‘kruto’ i malo tržište rada, nešto drukčiji rezultat bilo je teško očekivati. A svatko tko poznaje strane jezike i ima znanja, prema uvriježenom mišljenju mnogih naših ljudi, bit će više cijenjen i adekvatnije nagrađen u inozemstvu za svoj trud u odnosu na rad kod hrvatskih poslodavaca”, kaže dekan Visoke poslovne škole Zagreb. Direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju, Tina Balenović smatra da su glavni razlozi odlaska mladih visoka nezaposlenost, nezadovoljstvo aktualnom gospodarskom situacijom i manjak prilika u Hrvatskoj. “Problem je što obrazovani mladi ljudi danas neće zbog domoljublja žrtvovati vlastiti prosperitet pa će, ako imaju priliku, radije otići raditi u neku drugu državu gdje će za svoj rad biti nekoliko puta više plaćeni nego u Hrvatskoj, a ‘doma’ će se rado vraćati na ljetovanje ili u posjet roditeljima. Govorimo o mladim obrazovanim ljudima, no Hrvatsku danas napuštaju i sredovječni ljudi s čitavim obiteljima jer su svjesni kako u svom životnom vijeku u Hrvatskoj neće priskrbiti dovoljno da osiguraju djeci bolji početak ili sebi udoban život u starosti. Ljudi su zasićeni bavljenjem prošlošću i zanima ih budućnost, a u političkoj retorici kao ni u odlukama koje iz nje proizlaze, tu budućnost ne vide. Tako da trenutno, na žalost, nemamo strategiju kojom bismo mlade ljude zadržali ovdje”, smatra Tina Balenović. A tržište rada i otežani pronalazak posla, ali i očekivanja mladih ljudi da nađu u startu radno mjesto za koje smatraju da su predodređeni, kao glavne razloga odlaska mladih vidi i Damir Babić, Izvršni direktor Ureda za upravljanje ljudskim resursima Hrvatske pošte. “Dalje su tu i sustav obrazovanja, koji možda nije u dovoljnoj mjeri uparen s realnim procjenama potreba tržištabudućeg kadra. Uz sve to, i više je mladih ljudi koji rad van Hrvatske vide kao priliku za stjecanjem poslovnog, ali i životnog iskustva”, kaže Babić.