Država treba ‘pogurati’ veću potrošnju peleta, a ne da skoro sve izvozimo
Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, objašnjava zašto je pelet idealan energent za našu zemlju te predlaže da se njime zamjeni ugljen u termoelektranama
Vlada treba pronaći odgovarajuće modele i motivirati državne energetske kompanije da uzmu u obzir energetski potencijal peleta i biomase, ističe Cvečić Bole
Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, objašnjava prednosti peleta kao energenta, njegov položaj u Hrvatskoj i svijetu te predlaže uvođenje poreza na ugljični dioksid.
Jeste li zadovoljni što energetika postaje važna gospodarska tema?
Nas po defaultu zanimaju OIE, odnosno pelet i biomasa, ali stalno osluškujemo što se događa u svijetu.
EU zimski energetski paket je postao jedan od važnijih proizvoda Junckerove administracije u Bruxellesu, a s druge strane Atlantika najavljuje se suspaljivanje peleta u visini 10 posto u ugljenom loženim termoelektranama. Radi se o najsvježijoj najavi Trumpove administracije.
Naš pristup energetici nešto je specifičniji.
Kako vi vidite našu energetiku? Je li i u našoj politici dominira zeleni i obnovljivi pristup?
Nama uvijek nedostaje strateški pristup. Vjerojatno je to lakše većim državama, jer ovih dana čitamo da predsjednik Trump očito razmišlja o tome kako spasiti desetke tisuća poslova u rudarstvu te kreirati tisuće novih radnih mjesta u proizvodnji peleta, jer je pelet sinonim za smart pristup kreiranja ruralnih radnih mjesta.
U Hrvatskoj se i dalje uvozi ugljen i fosilna goriva, a javni objekti se griju tim starim i prevladanim tehnologijama. Znači, mi smo u Hrvatskoj još uvijek klasična fosilna priča, gdje projektanti još uvijek podvaljuju peći na loživo ulje u škole i vrtiće.
Što može ponuditi CROBIOM? Biomasu? Pelet?
Mi koji radimo, koji poslujemo i plaćamo porez u Hrvatskoj imamo puno pravo tražiti neke novitete, nove pristupe energetici, koji će se bazirati na domaćim i ekološkim sirovinama. Pitamo se, kako jedan posto svjetske proizvodnje peleta, koliko je naša pro- izvodnja u Hrvatskoj, zaustaviti u Hrvatskoj, umjesto da skoro svu količinu peleta izvozimo i šminkamo bilancu zemalja uvoznica. U Europi se također suspaljivanje peleta subvencionira, a Vlada treba pronaći odgovarajuće modele i motivirati državne energetske kompanije da uzmu u obzir energetski potencijal peleta i biomase. Oni se ponašaju kao da žive na početku industrijske revolucije, s izobiljem dobrog ugljena i čistim zrakom. Realnost je puno složenija i skoro tragična, ali jednostavno nema sluha za promjene.
Tržište peleta trenutno prolazi kroz optimistično razdoblje?
Nakon što su proteklih godina javljali mnogobrojni izazovi, od niskih cijena nafte i relativno toplih zima, što je značajno utjecalo na potrošnju peleta, sada je potražnja pojačana i to je jako dobro za nas, proizvođače.
Sada pod pritiskom fosilnih lobija, koji bi za 30 godina trebali ostati bez posla, mediji sve češće propituju održivost biomase, njezine količine i utjecaj na ugroženost šuma ili posljedice utjecaja biomase za okoliš.
Priča se da pelet zagađuje, da generira ozbiljne količine CO2?
To su samo lobistički i medijski spinovi. Ako bi danas imali milijun tona peleta na skladištu, sve bi prodali u par dana, jer je pelet jako tražen. Institucije, posebice resorne, nažalost ne vode računa o prednostima biomase i peleta. CROBIOM se zalaže za kaskadni sistem i održivu uporabu već postojećih resursa, blizu mjesta gdje su nastali. CROBIOM smatra da biomasa nema alternative i da treba višestruko povećati uporabu drvnih goriva. Pelet je idealan energent za zemlju poput Hrvatske, za otoke, ali i za urbana područja.
Postoje li administrativna rješenja? Novi porezi ili dekreti o obaveznoj uporabi?
Nije nikad dobro nametati rješenja. Hrvatska bi trebala prednjačiti u primjeni inovativnih rješenja. Primjerice, zašto ne razmotriti mogućnost uvođenja poreza na ugljični dioksid, po uzoru na Britansku Kolumbiju ili Švedsku.
Zvuči uistinu revolucionarno, Porez na ugljični dioksid bi bio neutralan prihod za državu?
Više je prednosti. Fosilna goriva bi u tom slučaju znatno poskupila i polako nestala iz velikih energetskih postrojenja. Cijene peleta bi se smanjile u odnosu na cijene nafte i krenuo bi veliki val korištenja domaćih i obnovljivih energenata. Ideja ima dovoljno, trebamo samo osigurati političku podršku, a već aktivno sudjelujemo u radu europske asocijacije biomase AEBIOM u Bruxellesu.
Predlažete zamjenu loživog ulja peletom ili drvima?
CROBIOM je u provedbi kampanje za pelet podsjećao hrvatsku javnost da drvni pelet ima mnoge ogrjevne prednosti u odnosu na ostale energente te da je sa stajališta ugljičnog dioksida, u odnosnu na fosilna goriva, okolišno gotovo neutralan. Drvo je također povoljnije od nafte. Javnost to nije čula dovoljno puta, pa nam treba dodatna i intenzivna kampanja. Nju možemo financirati iz namjenskih fondova u koje bi CO2 zagađivači uplatili naknade. Model s državnim FZOEU je donedavno bio idealan, ali sada prolazi ozbiljnu krizu. Hrvatska uistinu treba razmotriti mogućnost za zamjenu ugljena u termoelektranama peletom, što bi povećalo domaću potrošnju peleta i poboljšalo energetsku učinkovitost.