Imamo premalo diplomanata u znanosti i inženjerstvu
R&D U poslovnom sektoru izdvajanja porasla na 0,44% BDP-a, no u EU su na 1,3 posto
Niska razina ulaganja u istraživanja i inovacije i nedovoljna povezanost znanosti i gospodarstva slabosti su i razvojna ograničenja koja se gotovo neizostavno apostrofiraju u izvješćima o Hrvatskoj. Tako se i u najnovijem izvješću Europske komisije navodi da se za R&D u nas izdvaja samo 0,85 posto BDPa, što je peta najniža razina među članicama Unije (s prosjekom od dva posto) te daleko od cilja postavljenog nacionalnom strategijom do 2020. godine (1,4 posto BDPa). U poslovnom su se sektoru ta izdvajanja od 2009. povećala sa 0,34 na 0,44 posto u 2015., no europski je prosjek u tom području daleko većih 1,3 posto BDPa.
Kako ističu analitičari EK, razvoj jake znanstvene baze koja bi bila jače povezana s gospodarstvom koči, među ostalim, fragmentiranost i nedostatak međunarodne integracije te stopa novih diplomanata iz područja znanosti i inženjerstva koja je ispod prosjeka EUa. Naime, u Hrvatskoj broj novih diplomanata iz područja znanosti i inženjerstva na tisuću stanovnika u dobi između 25 i 34 godine iznosi 14,4, dok ih je u EU u prosjeku 17,6 na na 1000 stanovnika.
Na značajno relativno zaostajanje upućuje i usporedni pregled o zaposlenosti u području R&Da koji je ovih dana objavio Eurostat. Dok u Danskoj, Luksemburgu i Finskoj istraživači i znanstvenici čine oko dva posto radne snage 2015., u Hrvatskoj je njihov udio oko 0,6 posto, odnosno treći najmanji u EU (u Rumunjskoj i Cipru ih je manje 0,5 posto).