Za blagostanje, ali uz niže poreze
Danski model U mirovinu bi slali sa 67,5 godina
Zbog najave rezanja poreza Danci u dvojbi kako zadržati stabilni socijalni sustav, bez povećavanja deficita
Najava danske vlade da će rezati porezne prihode kako bi se, prema objašnjenju premijera Larsa Lokkea Rasmussena, promicalo društvo u kojem je lakše podržavati pojedinca i njegovu obitelj prije nego on velik dio svojih prihoda preda za financiranje troškova društva, navelo je Europsku komisiju na zaključak kako konkurentnost države i dalje ostaje jaka, kao i zaposlenost, te da kratkoročno, srednjeročno i dugoročno nema opasnosti za fiskalnu održivost Danske. Očito je onda, primjećuju na Bloombergu, drugo posrijedi, zašto se krešu iznosi za poznate programe socijalnih pomoći. Odgovor na pitanje “što je trulo u državi Danskoj” leži, izgleda, u ideološkim nastojanjima, jer Rasmussenova administracija nastavlja desni smjer kojim je početkom tisućljeća krenula liberalna stranka premijera Andersa Fogha Rasmussena, popuštajući porezne presiju. Program rezanja poreza do 2025. predviđa da se najveća stopa snizi za 5 posto, dok će najniže plaće biti oporezovane prosječno sa 7 posto. Iz tog izračuna strukturni deficit BDPa mogao bi, kažu kritičari predloženog modela, biti upravljiv, a sad iznosi 0,8%. Za ovu godinu prognozira se deficit od 0,4% BDPa, dok bi do 2025. mogao poprimiti i 0,1%. Kako bi se ublažio udar na ograničavanje iznosa za socijalne programe, nastao zbog smanjenja poreza iz plaća, predlaže se povećati prihode ili smanjiti javnu potrošnju, ili kombinirati te varijante. Vlada je, pak, procijenila da bi najprihvatljivije, bilo uvesti što više ljudi u svijet rada.
“Obzirom na to da je Danska vrlo blizu punoj zaposlenosti, sa stopom nezaposlenosti od 3,4 posto, a uzevši u obzir i stroge uvjete primanja imigranata, čini se nemogućim zaposliti više domaćih građana, pa je rješenje podići odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina”, kaže profesor ekonomije iz Aarhusa Torben M. Andersen. Vlada je i na tom tragu, ali ne samo da bi zaposlenike držala na poslu dulje, već bi letvicu za umirovljenje postavila i više, na 67,5 godina, te bi i studente motivirala da se zaposle brže, povećavajući upotrebu kredita, a ne subvencija.