EU birokracija tjera slovenski Pipistrel s europskog tržišta
Sigurnost i ekologija Novi propisi nalažu više opreme za ultralake letjelice, a dopuštena masa uzlijetanja ostaje ista
Neki proizvođači ugrađuju sustave za bolju sigurnost, ali po cijenu manje ukupne količine goriva, što opasno smanjuje vrijeme leta
Europska komisija pripremila je prijedlog nove uredbe o propisima na području civilnog zrakoplovstva koji će značajno utjecati i na slovenskega proizvođača ultralakih letjelica Pipistrel. Ako zakonodavstvo neće slijediti tržište, sektor ultralakog zrakoplovsta u Europskoj uniji nestat će za deset godina, predviđa vlasnik i direktor Pipistrela Ivo Boscarol.
Novi propisi zbog ekoloških i sigurnosni standarda nameću sve više opreme u ultralake zrakoplova, a najveća dopuštena masa uzlijetanja ostaje nepromijenjena. Neće je povećati ni novi prijedlog Europske komisije onoliko koliko je uvjetovano razvojem tehnologije ultralakih zrakoplova. To znači da će proizvođači ultralakih zrakoplova moći nastaviti razvijati svoje proizvode, ali im neće biti dopušteno da ih prodaju na europskom tržištu, piše portal Siol.net.
Prijedlog uredbe o kojoj trenutno pregovaraju Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU, dio je zrakoplovne strategije Europske komisije iz 2015. za jačanje konkurentnosti sektora zrakoplov- Unije. Glavni cilj projekta je održavanje trenutne razine europske sigurnosti, a odredba koja ometa slovenske interese odnosi se na maksimalnu masu uzlijetanja zrakoplova.
Ekološki standardi
U zrakoplovu je potrebno sve više obvezne opremu, europske odredbe za očuvanje atmosfere nalažu korištenje složenih pogonskih sustava, napominje Ivo Boscarol. To znači dodatnu težinu, a maksimalna masa uzlijetanja u klasi ultralakih zrakoplova nije se povećala. “Sadašnji prijedlog izravno blokira europsku industriju ultralakih zrakoplova, koja je nekada vladala na tržištu, a sada zbog birokratskih prepreka gubi svoju poziciju”, kaže Boscarol.
On navodi razloge za povećanje maksimalno dopuštene masa uzlijetanja. Prije svega, ultralakim zrakoplovima obično upravljaju manje iskusni piloti, tako da je bitno imati sigurnosne sustave, kao što su raketni padobran koji spašava putnika i zrakoplov. Također, proizvođači su vrlo naklonjeni poboljšanju sigurnosti zrakoplova, ali to se ne može uraditi zbog zakonskih ograničenja, te su stoga prisiljeni proizvoditi manje opremljene zrakoplove.
ULTRALAKI ZRAKOPLOVI SU NAJPRIKLADNIJI ZA ELEKTRIČNI POGON KOJI SMANJUJE
TROŠKOVE LETA, ALI JE UZ SADA NAJVEĆU DOPUŠTENU MASU UZLIJETANJA TO NEMOGUĆE
Neki, međutim, ugrađuju sustave za bolju sigurnost i nadzor, ali po cijenu manje ukupne količine goriva.
Tehnologija je spremna
Manji spremnici za gorivo znače opasno kratko vrijeme koje zrakoplov može ostati u zraku prije nego što mu ponestane goriva. Prema Boscarolovim riječima, ultralaki zrakoplvoi su najprikladniji za primjenu električnog pogona koji može smanjiti troškove sata leta za 70 posto. Tehnologija je razvijena i spremna za uporabu, ali je uz trenutnu najveća dopuštena masu uzlijetanja zrakoplova od 472,5 kilograma to nemoguće, kao i ako se poveća na 500 + 25 kilograma pre- ma novom prijedlogu. Slovenski proizvođač ultralakih zrakoplova, koji se probio i na kinesko tržište, tvrdi da europska direktiva smanjuje konkurentnost europskih proizvođača na tržištima u ostatku svijeta, u zemljama u kojima se maksimalna dopuštena masa uzlijetanja već približava 600 ili 700 kilograma.