‘Novi kineski car’ učvrstio je moć, hoće li krenuti sada u reforme?
Partijski festival Završeno zasjedanje Kongresa
Kako su mnoge reforme u prvom mandatu Xi Jinpinga izostale, mnogi očekuju da će u sljedećih pet godina ponuditi opipljivije rezultate
Prvi mandat kineskog predsjednika Xi Jinpinga obilježila je prije svega borba za ojačavanje političkog položaja, a ne usmjerenost na ekonomske reforme, slažu se inozemni analitičari. U nedjelju je završilo trodnevno zasjedanje Svekineskog narodnog kongresa koje je okupilo 3000 delegata. Posljednji dan zasjedanja obilježio je govor o stanju gospodarstva premijera Li Keqianga te potvrda drugog mandata za predsjednika Xija.
Najsporije u 25 godina
Prema očekivanju analitičara, projekcija rasta kineskog gos- podarstva nije se mijenjala od lanjskog raspona između 6,5 i sedam posto. Prognoze u tom rasponu znače nastavak najsporijih stopa rasta u više od četvrt stoljeća. No, takve stope rasta dodatno kompliciraju vladinu želju da se ekonomski model Kine transformira s izvoza i investicija na gospodarstvo temeljeno na osobnoj potrošnji. Tim više jer se investicije temelje na zaduživanju, a ukupna zaduženost u Kini je prešla 250 posto BDPa.
Međutim, mnogi razloge za sporu tranziciju gospodarstva vide u političkom pristupu predsjednika Xi Jinpinga, pa kineski dužnosnici neslužbeno govore kako ekonomske reforme nisu bile tako brze kao što su mnogi očekivali, piše CNBC. Xija mnogi u Kini vide kao najambicioznijeg i najmoćnijeg čelnika još od Deng Xiopinga u čijoj je eri i započeo ekonomski uspon zemlje. “Njegovo najveće dostignuće bila je eliminacija političkih rivala kroz protukorupcijsku kampanju”, ocjenjuje povjesničar Zhang Lifan. Mnogi očekuju da će na zasjedanju Komunističke partije ujesen Xi najaviti novi val zamjene kadrova i tako se dodatno okružiti lojalnim suradnicima. Osim toga, neki smatraju da bi Xi mogao ukinuti odredbu o maksimalnom trajanju predsjedničkog mandata od 10 godina i osvojiti i treći mandat 2022. godine.
No, kada je postao predsjednik 2012. godine, Xi je obećao da će “dati tržištu odlučujuću ulogu u alokaciji resursa”. Stručnjaci tvrde kako bi bilo nepošteno reći da se u tom pogledu baš ništa nije napravilo. U svojoj posljednjoj ekonomskoj analizi za Kinu iz 2015. godine Svjetska je banka pobrojala ključnih 27 reformi koje je vlada u Pekingu provela. Lavovski dio točnije njih 20 odnosi se na poboljšanje protoka kapitala. No, izvješće napominje i kako i dalje država kontrolira 95 posto bankovnog sektora. Rezultat toga jest da državne kompanije i dalje uzimaju najveći dio kredita dok privatnim
tvrtkama i stranim investitorima ostaju “mrvice”. Time ih se drži podalje od najlukrativnijih sektora. Kao što je to slikovito opisao jedan inozemni ulagač, “vidimo obećanu zemlju, ali joj se ne možemo uvijek približiti”.
Najznačajnija reforma
Jedna od najznačajnijih reformi u tom je pogledu liberalizacija kamatnih stopa koja je, prema mišljenju Yi Xianronga, profesora na sveučilištu Qingdao, najznačajnija reforma u Xijevom prvom mandatu. “Ona će pomoći da cijeli financijski sustav bude više tržišno usmjeren”, kaže Yi. No, liberalizacija kapitalnih tokova dovela je do snažnog pada vrijednosti juana u drugom lanjskom polugodištu što je Peking nagnalo da opet uvede kapitalne kontrole. Zbog očekivanja o porastu američkih kamatnih stopa kineska središnja banka u obranu juana do sada je utrošila stotine milijardi dolara deviznih pričuva.
Kapitalne kontrole dovele su do otkazivanja niza kinehleya. skih preuzimanja inozemnih kompanija jer im nedostaje gotovine. Stoga dio analitičara ocjenjuje da će vlada uskoro dopustiti slobodnije formiranje tečaja kako ne bi dodatno narušila ekonomski rast. Stoga tamošnji politički dužnosnici imaju dosta očekivanja od drugog mandata Xi Jinpinga. "Nadam se da je ovaj kongres prijelomna točka u Xijevu mandatu. On doista mora ostvariti opipljiviji rezultat u sljedećih pet godina”, izjavio je jedan visoki kineski dužnosnik koji je želio ostati anoniman.