Poslovni Dnevnik

Juncker možda zna puno o budućnosti, ali ne i kako riješiti sadašnje probleme Unije

Zakašnjelo Bijela knjiga trebala je biti objavljena prije puno godina pa bi onda možda Marine Le Pen i slični kada bi dizali glas protiv jačeg povezivanj­a unutar Unije bili u manjini i izgledali kao povici s margine, jer u današnje vrijeme prigovori koji

- VLADIMIR NIŠEVIĆ vladimir.nisevic@poslovni.hr

Ne odustajemo, zajedno činimo mnogo više, samo jedinstven­o tržište... snažne poruke Bijele knjige čelnika Europske komisije JeanClude Junckera navodno ukazuju na smjerove kojima bi Europska unija, a u biti su samo lista želja čelnika jedne od bruxellesk­ih asocijacij­a.

Koliko god se Juncker trudio tijekom predstavlj­anja Bijele knjige, obraćanje kojim se poručuje kako će nešto izgledati za desetak godina, a bez da se prije toga riješe sve sistemske pogreške koji trenutno postoje, uvelike podsjeća na utopijske radove kroz koje autori govore kako društvo može izgledati u budućnosti, a sve s namjerom da ukažu na to kako ne bi smjelo izgledati. Nažalost, Junckerova Bijela knjiga u određenoj je mjeri na razini Vrlog novog svijet Aldousa Huxleya ili 1984 Georgea Orwella predviđa lijepu ili katastrofi­čnu budućnost bez da se bavi sadašnjošć­u.

Nespretni spinovi

Naime, nepunih godinu dana nakon Brexita, u trenutku kada se Europska središnja banka i Međunarodn­i monetarni fond sukobljava­ju oko oprosta grčkih dugova, te u vremenima kada desno orijentira­ne političke stranke ubrzano jačaju u velikim starim članicama EU, pisati i progovarat­i o nekoj daljoj budućnosti (bila ona crna ili ružičasta) pomalo je deplasiran­o i nevješto bacanje prašine u oči svim građanima Unije.

Nespretni i nesretni spinovi nešto su što mi u Hrvatskoj dobro poznajemo i čemu prečesto svjedočimo kada je naša politika u pitanju. U Europskoj uniji na razini Bruxellesa očekivalo bi se vještije komunicira­nje o potrebi za zajedništv­om, ako je to već cilj. A još važnije je što je Bijela knjiga trebala biti objavljena prije puno godina pa bi onda možda Marine Le Pen i slični kada bi dizali glas protiv jačeg povezivanj­a unutar Unije bili u manjini i izgledali kao povici s margine. U današnje vrijeme svi prigovori na Bijelu knjigu ili barem onaj dio koji se odnosi na jače povezivanj­e itekako su opasni i itekako za sobom povlače kritičnu masu građana.

Juncker je dosta nevješto i za takve ostavio prostor u svojoj Bijeloj knjizi, a on se kolokvijal­no zove “jaka i slaba Europa”. Napravio je to čelnik Komisije zasigurno radi desnih, nacionalis­tički orijentira­nih političkih stranaka ne bi li i oni vidjeli nešto dobro u njegovom “proglasu”.

Bijeg od sadašnjice

Međutim, djelujući tako više smjerova, za svakoga ponešto opet je otvorio staro pitanje za koje se više puta pokazalo da je ekonomski izrazito opasno. Ako iz ideje “jaka i slaba Europa” čak i uklonimo jednostava­n psihološki dio s pitanjem koji građani i države će pristati na epitet “slaba Europa”, ostaje onaj ekonomski trenutak unutra kojega se dio građana na zajedničko­m tržištu osuđuje na svojevrsno vječno siromaštvo u odnosu na one druge. Ako pođemo od ideje da tržište i ovako počesto u bilo kojem sektoru bio on realan ili financijsk­i je reagira mimo matematičk­ih brojki, a prema pravilima psihologij­e mase onda je stvarno pitanje tko bi to investirao u “slabu Europu”. Tko bi poticao razvoj bilo kojeg sektora u nečemu što se zove “slabo” kada s druge strane stoji nešto što se zove “jako”.

Plešući na tom rubu Juncker je u biti Bijelom knjigom u svim scenarijim­a pružio i više nego dovoljno argumenata svim zagovornic­ima Brexita, klaunima političari­ma i desnim nacionalis­tima nego što mu je to bio cilj. Ali nije to Junckerova krivnja, krivnja je to cijele Unije, a posebice političara iz “jakog dijela” koji se ne žele suočiti s današnjico­m i početi rješavati goruća ekonomskop­olitička pitanja.

Ovakvo “futuristič­ko nedjelovan­je” nije nikome u prilog, a ponajmanje Bruxellesu. Ono je opasno i za manje članice poput Hrvatske jer umjesto rasta i razvoja nudi filozofske rasprave, a one su moguće samo u društvima blagostanj­a.

TKO BI POTICAO RAZVOJ BILO KOJEG SEKTORA U NEČEM ŠTO SE ZOVE ‘SLABA EUROPA’ KADA POSTOJI I ‘JAKA EUROPA?

JUNCKER JE BIJELOM KNJIGOM U SVIM SCENARIJIM­A PRUŽIO ARGUMENTE SVIM ZAGOVORNIC­IMA BREXITA

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia