Poljoprivreda i dalje uteg BDP-u, ostali sektori rasli
‘Bolje brojke’ S lanjskih 343 mlrd. kn nominalni BDP još je 5 mlrd. manji nego 2008.
Realni rast bio je malo veći od nominalnog (2,9 prema 2,8%) zbog negativnih deflatora
Objave vezane uz BDP u proteklih su godinu-dvije napokon redovito izvor pozitivnih vijesti. Iz kvartala u kvartal lani su iz Državnog zavoda za statistiku stizale “bolje brojke”, a prošlotjedna prva procjena o 3,4 posto realnog rasta BDP-a u posljednjem lanjskom kvartalu te 2,9 posto u cijeloj 2016. godini u utorak je potvrđena i potkrijepljena detaljnijom slikom. Ta je pak potvrdila rast svih kategorija potražnje, kao i rast gotovo svih skupina djelatnosti u strukturi bruto dodane vri- jednosti. Nakon što je napokon i građevinarstvo, nakon niza godina pada, zabilježilo oporavak, s negativnim predznakom i lani je ostala zaglavljena samo poljoprivreda, odnosno djelatnost Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Unatoč milijardama kuna godišnjih subvencija poljoprivredi bruto dodana vrijednost tog sektora uporno pada, a utješno je tek da je lani pad usporio (na 0,5 posto nominalno i 0,1 posto realno) i time bio manji uteg rastu BDP-a, nagovještavajući da bi ove godine napokon i poljoprivreda mogla izroniti. Kako bilo u djelatnosti Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva lani je zabilježeno 11,5 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti (što uključuje subvencije), što je daleko manje od 14,7 milijardi kuna predkrizne 2008.
BDP JE PROŠLE GODINE DOSEGNUO 343,2 MILJARDE KUNA, DOK JE 2015. BIO 333,8 MLRD.
Nasuprot tome, najviše su ubrzanju rasta BDP-a pridonijeli prerađivačka industrija i turizam. BDV prerađivačke industrije porastao je 5,5 posto realno (nominalno 4,1 posto), dok je u skupini djelatnosti koja obuhvaća ugostiteljstvo, turizam, trgovinu i prijevoz nakon 3,9 posto rasta u 2015. rast BDV-a lani ubrzao na 4,7 posto.
Ekonomski analitičari uglavnom uz lanjski rast BDP-a podcrtavaju kako se on temelji na rastu svih kategorija potražnje, kao i da je ubrzanje rasta ostvareno u uvjetima nastavka kreditnog razduživanja stanovništva i ostalih sektora te smanjivanja vanjskog duga i stagniranja duga opće države. Ipak, osim povoljnih vanjskih okolnosti glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić dodaje i utjecaj niske baze. Jer, i s lanjskim rastom gospodarska aktivnost je na 8,4 posto nižoj razini nego u 2008. Zato smatra kako će se uspješnost oporavka i ekonomske politike moći mjeriti tek dinamiziranjem stopa rasta u ovoj i narednim godinama, i to pretežno temeljeno na povećanoj dinamici rasta robnog izvoza.
Ponešto o niskoj bazi i nadoknađivanju pada tijekom šest recesijskih godina govori i nominalni BDP. Vrijednost proizvedenih dobara i usluga u Hrvatskoj u 2016. dosegnula je 343,2 milijarde kuna. Usporedbe radi, to je još uvijek oko 4,5 milijarde manji nominalni BDP nego u predkriznoj 2008., koji ćemo očito premašiti tek ove godine. U odnosu 333,8 milijardi kuna nominalnog BDP-a lanjski je bio 9,4 milijarde ili 2,8 posto veći. Nešto veći realni rast od nominalnog posljedica je utjecaja negativnog (manjega od 100) deflatora BDPa, a dio analitičara primjećuje kako je u praktično svim komponentama deflator bio manji od sto, a to, kažu, nije baš uobičajena pojava. Deflacioniranje u nas sve značajnije postaje naročito kod izvoza i uvoza, a u tom dijelu je pouzdanost mjerenja sve manja zbog sve raširenijih de facto provoznih aktivnosti otkako smo ušli u EU, upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskoj instituta.
Ove godine očekuje se povratak pozitivnih stopa inflacije, a ubrzanje gospodarskog rasta koje očekuje većina analitičara ponovno bi trebao predvoditi rast domaće potražnje, odnosno osobne potrošnje i investicija. Rast izvoza roba trebao bi blago usporiti, drži većina domaćih analitičara koji mahom smatraju i da će pozitivan učinak solidnih stopa rasta izvoza usluga s obzirom na strukturu gospodarstva biti umanjen rastom uvoza roba.