Startup scena veća za trećinu, privukla 111,6 milijuna kuna

Plodna 2016. U igru se vratio i Damir Sabol dobivši 21 milijun kuna za startup PhotoMath

Prema istraživanju Mihovila Barančića prvih deset startupa po ulaganjima lani je redom privuklo milijune

Damir Sabol se vratio u utrku. Najuspješniji hrvatski osnivač startupa, koji je 2006. za rekordnih 100 milijuna kuna prodao svoju tvrtku Iskon konkurentu Hrvatskom telekomu, u 2016. godini bez pompe prihvatio je investiciju od američkokine-skog VC fonda Cherubic Venturesa od 21 milijun kuna da bi od svog novog startupa, PhotoMatha, stvorio alat koji će u idućih pet do deset godina postati globalni stand za učenje matematike.

PhotoMath je, prema istraživanju poslovnog anđela i jednog od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP) Mihovila Barančića, hrvatski startup koji je u prošloj godini primio najveću investiciju. Slijedi startup, koji je želio ostati anoniman u istraživanju, s iznosom investicije od 2,1 milijun eura koju je primio od Rivers Capital Partnersa, Credo Venturesa, Day One Capital Fund Managementa i Playfaira. Jedini koji smo našli da je lani sam objavio te investitore i taj iznos je hrvatsko fintech čudo Oradian.

Na trećem mjestu je, do prije koji mjesec u Hrvatskoj potpuno nepoznat, startup Renata Librića Bouxtie. O njemu je američki Forbes u studenom pisao da je odbio dvije ponude za preuzimanje od 90 i 120 milijuna dolara. Bouxtie je specijaliziran za prodaju i razmjenu personaliziranih poklon kartica preko mobitela, a Barančić u istraživanju navodi da je lani taj startup prikupio 2 mil. eura od Keiretsu capitala.

Ukupno su hrvatski startupi u 2016. privukli 14,88 mil. eura, odnosno 111,6 mil. kuna investicija. Druga je to najuspješnija godina u privlačenju kapitala za startupe unazad pet godina.

Najplodonosnija i dalje je 2014. kad je Mate Rimac u jednoj rundi skupio 10 mil. eura. Prošla će godina pak ostati zapamćena po plimi većih investicija.

Do sada se još nikada nije dogodilo da od 10 najvećih ulaganja u hrvatske startupe unutar jedne godine sva budu veća od milijun kuna. Štoviše, najmanja investicija u tom odabranom društvu, ona je švicarskih poslovnih anđela u startup BodyRecog Anite Bušić, i teži 2,63 mil. kuna. Bulb, još jedan anonimni startup, Agrivi, Locodels, Amodo i Cognism prikupili su više.

“Ne veseli samo to što prva desetka privlači milijune, već i to što se unazad pet godina broj ‘investabilnih’ startupa koje producira hrvatska scena utrostručio, lani na 28, ai u 2017. očekujem daljnji rast”, kaže Barančić.

LANJSKA GODINA DRUGA JE NAJUSPJEŠNIJA U PRIVLAČENJU KAPITALA ZA STARTUPE UNAZAD PET GODINA

Većina investitora u hrvatske startupe, kao i oni najveći, došli su iz inozemstva. U pravilu je riječ o VC fondovima iz SADa, Kine, Austrije i Bliskog istoka. Jedini koji odskače je South Central Ventures, prvi regionalni VC fond i ujedno prvi VC fond u koji je uložila i Republika Hrvatska. Fond SC Ventures lani je uložio 15 milijuna kuna u hrvatski startup Bulb, 7,5 milijuna kuna u domaćeg agritech prvaka Agrivi, te zajedno s partnerima 3,75 milijuna kuna u startup zadarskog programera Stjepana Buljata Cognism. Prvi su to startupi od čijeg će potencijalnog uspjeha u budućnosti izravne financijske koristi imati i država Hrvatska. IZ SC Venturesa nisu komentirali kakve planove za investicije imaju u ovoj godini.

Damir Sabol, čiju je mobilnu aplikaciju PhotoMath do sada preuzelo više od 45 milijuna ljudi diljem svijet,a i koja ima više od 7,5 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, kaže da hrvatski startup ekosustav ide naprijed, ali da se i dalje na njemu ne može pronaći dovoljno kapitala za startupe.

“PhotoMath je zbog toga, kao i činjenice da nam je veliki dio korisnika iz SADa, morao kapital prikupiti preko bare”, kaže Sabol.Dodaje da Hrvatska po tome ne odskače od ostatka Europe, ali bi joj takav skok mogao biti kompetitivna prednost: “U SADu investitori ulažu u tvrtke koje imaju potencijal postati velike, dok u većini Europe investitori ulažu u one koji su već nešto postigli.”

Među veće investitore u hrvatske startupe lani se promaknuo Techstars iz Londona, koji je po 900 tisuća kuna uložio u startupe Memgraph i Madbarz, zatim Metro Techstars koji je isti iznos uložio i u startup CofeeCloud. Agrokorov mStart lani je uložio po 112,5 tisuća kuna u startupe SnapTap i Budgeteer. Slovenski ABC akcelerator lani je povećao ulaganja u hrvatske startupe. Uložio je u tri domaća startupa Canelio, Vyocom i Peep, u svakog po 112,5 tisuća kuna.

Podbacilae su, pak, investicije hrvatskih poslovnih anđela. Dok je u 2015. bilo barem 15 investicija domaćih malih ulagača u iznosima od 26 do preko 50 tisuća eura, ove godine ukupno ih je četiri.

Barančić pojašnjava da je broj investicija poslovnih anđela veći, ali nisu željeli o tome javno govoriti. Navodi da je država u 2015. preko HamagBicra organizirala koinvesticijski program, gdje je na svaku kunu investicije koju je napravio poslovni anđeo ona dodala kunu. “Iako se pričalo da bi to mogla postati trajna mjera, čak i da će poslovni anđeli imati porezne olakšice slične onima koje imaju u Velikoj Britaniji, ispostavilo se da smo imali tek jednokratan pozitivan potez pa poslovni anđeli lani nisu ni imali potrebu javno istupati gdje i koliko ulažu, a to nije najsretnije rješenje za razvoj hrvatskog startup ekosustava”, kaže Barančić.

I dok su se poslovni anđeli začahurili, Grad Zagreb se kroz prvi hrvatski turistički akcelerator pojavio kao jedan od aktivnijih ulagača u hrvatske startupe. Lani je uložio u pet startupa, svakog po 75 tisuća kuna. Frane Šesnić, direktor Tehnološkog parka Zagreb kaže da se taj pilot projekt pokazao uspješnim te da ga planiraju ponoviti i ove godine.

KOINVESTICIJSKI PROGRAM I POREZNE OLAKŠICE NISMO VIDJELI, PA ULAGAČI NE ŽELE JAVNO O ULAGANJIMA M. Barančić ulagač