Pad narudžbi ne posustaje ni na početku ove godine

Loše vijesti Pokazatelji ne ulijevaju nadu u priželjkivani konačni preokret

Putnički brodovi dominirali su i u strukturi novih narudžbi u protekloj godini, čine gotovo četvrtinu ugovorenih gradnji, a slijede tankeri za sirovu naftu (19%), brodovi za rasuti teret (16%), kontejnerski (13%) i offshore brodovi (5%).

Tržišna analiza knjiga narudžbi i postojećih flota pokazuje kako u nadolazećim godinama nije realno očekivati rast potražnje za offshore brodovima zbog smanjenih cijena nafte i aktivnosti na novim istraživanjima i eksploataciji ugljikovodika, te za LNG tankerima, kojih je u knjigama narudžbi najviše u odnosu na postojeće stanje flote.

Stabilna potražnja očekuje se za brodove za rasuti teret, a zanimljivi su i podaci o porastu prosječnih cijena brodova za rezališta, koje rastu zbog sve izraženijih problema držanja brodova na “mrtvom vezu”, a koje su, ovisno o vrsti broda, u odnosu na konac 2016. već porasle i za više od 20 posto.

Lideri svjetske brodograđevne industrije ostaju azijske zemlje s udjelom od preko 96 posto u ukupnoj proizvodnji. Listu Svjetske knjige narudžbi, gledano u tonama nosivosti, predvodi Kina s učešćem od 42 posto, slijede Japan s 27 i Južna Koreja s 23 posto. Sva europska brodograđevna industrija drži tek 1,9 posto proizvodnje, pri čemu je Hrvatska trenutno na 11. poziciji i u odnosu na prethodnu godinu jedno mjesto niže rangirana, a preskočila ju je Španjolska čiji su brodograditelji popunili svoje knjige narudžbi. Europski prvak mjereno u nosivosti brodova ostala je Rumunjska, dok je bitan pomak na skali ostvarila Njemačka.

Snažan pad količine novih poslova velike brodograđevne sile i dalje nastoje ublažiti procesima restrukturiranja ili gradnjama brodova za vlastite flote brodogradilišta, dok su u Europi, ocjenjuju u HBJ, jedino talijanska i njemačka u velikom zamahu zbog ugovorenih gradnji velikih kruzera. U pravilu, tamošnji brodograditelji ugovaraju manji broj brodova, no riječ je o putničkim i specijaliziranim brodovima, koji su veće tehnološke razine i financijski zahvalniji za proizvođače.

Ono što na brodograđevnoj sceni ne ulijeva nadu u priželjkivani konačni preokret trendova jesu prvi pokazatelji koje se u ugovaranju poslova evidentira u ovoj godini. Do ožujka ugovorena je proizvodnja svega 81 broda, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjenje za 6 posto.

Stagnaciju se, međutim, očekuje i u nastavku godine, uz procjene daljnjeg pada vozarina i cijena novogradnji. Trenutna slika na svjetskom tržištu samo je odraz prekapacitiranosti brodograđevnih kapaciteta iz vremena prije početka gospodarske krize, a spor oporavak samo je potvrda da za tim narudžbama nije bilo realne potrebe tržišta, te da smo još uvijek u fazi apsorpcije tog viška, zaključuje Ostojić.

STABILNA POTRAŽNJA OČEKUJE SE ZA BRODOVE ZA RASUTI TERET, A

CIJENE BRODOVA ZA REZALIŠTA DALJE RASTU ZBOG PROBLEMA DRŽANJA NA ‘MRTVOM VEZU’