NIS ulaže 300 mil. eura u proizvodnju nafte iz škriljevca
Energija Nalazišta u aleksinačkom bazenu počet će se iskorištavati ove godine
Od škriljevca se može preraditi do 600.000 tona nafte, što je 15% godišnje potrošnje tog energenta u Srbiji
Naftna industrija Srbije (NIS), u većinskom vlasništvu ruske kompanije Gazpromnjeft, ozbiljno je zainteresirana za početak eksploatacije uljnog škriljevca iz aleksinačkog bazena za što je samo u prvoj fazi projekta spremna uložiti oko 300 milijuna eura. Cijeli projekt koji značajno povećava zalihe nafte i plina u Srbiji mogao bi se početi provoditi već sredinom ove godine, doznaje Politika.
Škriljevci iz kojih se dobiva nafta nalaze se na površini i kopaju se kao ruda iz koje se dobiva nafta, a nakon toga ide na preradu u rafineriju. Ispitivanja su potvrdila da postotak tako dobivene nafte iz uljnih škriljevaca iznosi čak 13,5 do 15 posto.
O bogatom aleksinačkom bazenu više se doznalo 2012. godine, kada su srpski mediji objavili da je nekoliko inozemnih kompanija zainteresirano za eksploataciju škriljevca u tom području. Tada se tvrdilo kako srpska vlada nije spremna posao u cijelosti prepustiti strancima, nego bi radije da neka domaća tvrtka sklopi strateško partnerstvo s inozemnom kompanijom, spremnom uložiti najmanje milijardu eura. Ukupna investicija u eksploataciju uljnog škriljevca u Aleksincu, koja podrazumijeva otvaranje rudnika i izgradnju dva postrojenja za preradu škriljevca, danas se procjenjuje na 700 milijuna do milijardu eura.
Prema predviđanjima, realizacijom tog projekta bilo bi otvoreno oko tisuću novih radnih mjesta, a država bi godišnje samo od poreza zarađivala više od dvije milijarde dinara.
Davno utvrđene zalihe
Blizina NIS-ove rafinerije nafte u Pančevu, gdje bi se obavljala prerada nafte dobivene iz uljnog škriljevca, značajno povećava ekonomsku isplativost cijelog posla.
Srpski naftni stručnjaci slažu se da je ruska tehnologija najbolja za eksploataciju uljnog škriljevca u Aleksincu, jer omogućava najviši stupanj zaštite okoliša, što je najveći problem kod takvih rudnika.
Još 1977. godine u Estoniju, poznatu po preradi škriljevca, poslani su prvi uzorci škriljevca iz Aleksinca te je utvrđeno da se u tom rudnom bazenu može iskopati nekoliko milijuna tona škriljevca godišnje i preraditi od 500.000 do 600.000 tona nafte, što je oko 15 posto godišnje potrošnje nafte u Srbiji. Prema procjenama objavljenim 2012. godine, u aleksinačkom bazenu ima 2,1 milijardu tona uljnog škriljevca iz kojih je moguće dobiti oko 200 milijuna tona nafte.
Srbija je i 2012. godine bila na popisu deset zemalja koje imaju najveća nalazišta uljnog škriljevca. Međutim, tek danas NIS ima dobar razlog za uklju-
SRPSKI NAFTNI STRUČNJACI SLAŽU SE DA JE
RUSKA TEHNOLOGIJA NAJBOLJA ZA EKSPLOATACIJU ULJNOG ŠKRILJEVCA U ALEKSINCU
JER OMOGUĆAVA NAJVIŠI STUPANJ ZAŠTITE OKOLIŠA
čivanje u taj veliki posao jer je takva vrst proizvodnje nafte isplativa tek kada cijena tog goriva dođe na oko 45 dolara po barelu, a trenutno se cijena približava 60 dolara za barel.
Za motorno gorivo
Ranija istraživanja srpskog Fakulteta za fizičku kemiju poka- zala su da se pri cijeni od 10 eura za tonu uljnog škriljevca iz aleksinačkog bazena može proizvesti visokooktansko motorno gorivo po cijeni od 247 eura po toni.
S druge strane, stručna javnost upozoravala je još 2012. godine da je kod vađenja naftnog škriljevca riječ o tehnološki vrlo prljavoj eksploataciji koja može ugroziti okoliš u velikom dijelu Srbije, poznatog po bogatoj poljoprivrednoj proizvodnji.