Porezi zasad rastu 1,2%, ali EK od Vlade želi više
Punjenje proračuna Dosta od plana reformi može se prepisati od lani, ključna volja za provedbom
I dalje solidan ambijent za rast i solidno stanje javnih financija napokon bi trebalo iskoristiti za dugoročnije zahvate
Iovotjedni plasman 1,25 milijardi eura vrijednog izdanja euroobveznica u Vladi je popraćen isticanjem kako su posrijedi dosad najpovoljniji uvjeti vanjskog zaduženja. Gospodarski rast veći od većine donedavnih prognoza, fiskalni deficit manji od predviđanja, smanjenje udjela javnog duga u BDPu priča su koja ima svoju težinu kod investitora.
Međutim, prinos na razini 3,2 posto govori i da u odnosu na zemlje s kojima se obično uspoređujemo kaskamo sa strukturnim reformama koje bi nam u srednjem i dugom roku osigurale veći potencijal rasta, odnosno održivost rasta i u manje povoljnom vanjskom okruženju nego što je današnje. Tim je poslom u Hrvatskoj ovih dana i izaslanstvo Europske komisije kojoj će Vlada idući mjesec podastrijeti nacionalni program reformi.
Glavne među njima su već dobro poznate i dosta toga se može prepisati od lani, ali kako bi nakon svibanjskih izbora napokon trebalo uslijediti oko godinu i pol predaha od izbora, od Vlade se očekuje i mnogo više konkretnosti. I dalje solidan ambijent za rast i solidno stanje javnih financija napokon bi trebalo iskoristiti za dugoročnije ciljeve. Objave ekonomskih pokazatelja na početku ove godine, od siječanjskog skoka robnog izvoza do potrošnje mjerene prometom u maloprodaji, na tragu su očekivanja još jedne godine solidna rasta ekonomske aktivnosti. A premda su prva dva mjeseca i u godinama bez većih poreznih promjena prekratko vrijeme za ocjene proračunske dinamike, što se tiče punjenja proračuna u siječnju i veljači, i ono je, čini se, u okvirima očekivanja državnih financijaša. Prema neslužbenim preliminarnim podacima, pet glavnih poreznih stavki i socijalni doprinosi u prva su dva mjeseca ukupno bili nepunih 170 milijuna kuna ili oko 1,2% izdašniji nego lani.
U PRVA DVA MJESECA POREZA NA DOHODAK 10% MANJE NEGO LANI, ŠTO JE POSLJEDICA POREZNOG RASTEREĆENJA