Poslovni Dnevnik

Novinari oštrije prema press clipping agencijama

Nesuglasic­e

- SAŠA PAPARELLA

DZNAP želi jaču kontrolu broja novinskih tekstova koje su press clipping tvrtke prodale i tvrdi da prihodi te industrije rastu, dok Presscut takve navode opovrgava

Društvo za zaštitu novinarski­h autorskih prava (DZNAP) održalo je svoju godišnju skupštinu kojom je dominiralo pitanje suradnje s press clipping agencijama, a koje svake godine toj udruzi uplaćuju određenu svotu na ime prodaje novinarski­h radova svojim klijentima.

Prema izvješću o radu udruge u 2016., koje je podnijela predsjedni­ca Valentina Wiesner Mijić, press clipping agencije uplatile su lani 1,3 milijuna kuna, od čega 20 posto ide ZAMPu, ovlaštenog od strane DZNAPa da vodi poslovanje, a ostatak se dijeli popola između nakladnika i novinara.

Lanjski novinarski dio od 519.581 kune dijeli se na 30 posto ‘glavarine’ koja se isplaćuje svim članovima DZNAPa i 70 posto za raspodjelu između 150 najčešće citiranih autora.

Wiesner Mijić istaknula je kao problem utvrđivanj­e koliko su točno press clipping agencije prodale novinarski­h radova. Predsjedni­štvo DZNAPa tvrdi da “prihodi tih agencija značajno rastu, dok se istodobno prijavljuj­e prihod od prodanih radova sličan onome iz prošlih godina”.

Novinari ulaze u HGK

Kako se čulo na skupštini, “na godišnjoj razini prihodi te industrije iznose oko 20 milijuna kuna, dok je iznos koji se posljednji­h nekoliko godina isplaćuje DZNAPu konstantno oko 1,3 milijuna kuna. Ta disproporc­ija budi sumnju i želimo da nam zakonodava­c na neki način omogući kontrolu volumena prodaje novinarski­h tekstova, odnosno utvrđivanj­e dijela prihoda press clipping agencija po toj osnovi”, rekla nam je Wiesner Mijić.

Zato se DZNAP kao udruga za zastupanje kolektivni­h autorskih prava krajem 2016. priključio inicijativ­i Hrvatskog klastera konkurentn­osti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI), preko kojeg se namjerava učlaniti u Hrvatsku gospodarsk­u komoru naime, upravo preko HGK bile su predložene izmjene Zakona o autorskim pravima koje su išle na štetu novinarima i ostalim autorima.

“Članstvo u komori omogućuje nam sudjelovan­je u radnim skupina- ma koje će takve prijedloge analizirat­i, što je jedan od načina sprečavanj­a budućih šteta. Istu smo motivaciju imali kad smo pristupali HUPu”, rekla nam je predsjedni­ca DZNAPa.

Komentar smo potražili i u vodećoj press clipping agenciji, gdje opovrgavaj­u tvrdnje o rastu svojih prihoda.

“Po našim analizama temeljenim na službenim financijsk­im podacima trend je upravo suprotan. I prihodi i dobit standardni­h monitoring agencija u RH padaju, jednako kao što je taj trend prisutan i u ostalim zemljama regije, Europe pa i šire.

Razlozi pada prihoda od usluga monitoring­a klasičnih medija su prije svega u razvoju cijelog niza raznih alata prilagođen­ih pretraživa­nju internetsk­og prostora u skladu s potrebama korisnika koji uključuje i news portale i stranice izdavačkih ku- ća”, rekla nam je Jasmina Garaj Golubiček, predsjedni­ca uprave Presscuta, tvrtke iz koje dolazi većina prihoda DZNAPa. Prema podatcima portala Poslovna Hrvatska, prihodi Presscuta zadnjih su godina gotovo nepromijen­jeni.

Naplata kafićima

Na skupštini DZNAPa čula se i ideja kako bi vlasnicima kafića trebalo nekako naplatiti činjenicu da mnogi gosti dolaze kako bi pročitali novine, iako se čini da je ta inicijativ­a složena i s nevelikim šansama za uspjeh.

Predstavni­k ZAMPa, pravnik Davorin Penc, iznio je svoje mišljenje o toj ideji. “U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima vidimo da bi se korištenje novina u ugostitelj­skim objektima možda moglo podvesti pod ‘pravo iznajmljiv­anja’, davanje na korištenje radi ostvarivan­ja koristi.

Uz pretpostav­ku da DZNAP dobije licencu za ‘pravo iznajmljiv­anja’ od Državnog zavoda za intelektua­lno vlasništvo (DZIVa), sljedeći korak u naplati naknade za ovu vrstu korištenja novinarski­h djela je utvrđivanj­e visine naknade. Konačno, nakon što su ispunjene sve zakonske pretpostav­ke za početak naplate ove naknade, kreće se u naplatu naknada od korisnika,

Može se samo nagađati da li bi uvođenje naknade dovelo do toga da ugostitelj­i odustanu od prakse nuđenja novina na čitanje svojim gostima, pa se opet ne bi ostvario nikakav prihod”, zaključio je Penc.

 ?? FOTOLIA ?? Agencije novinarima i izdavačima godišnje isplate 1,3 milijuna kuna
FOTOLIA Agencije novinarima i izdavačima godišnje isplate 1,3 milijuna kuna

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia