MMF sve bliži sudjelovanju u 4. paketu pomoći Grčkoj
Promjena mišljenja Svjetski financijski policajac opet za pregovaračkim stolom
Institucija je voljna pristati na europski uvjet o grčkom proračunskom višku od 3,5 posto BDP-a
Dok grčka vlada i njezini međunarodni financijeri i dalje ne mogu postići zajednički jezik oko pitanja daljnjih mjera štednje, Međunarodni monetarni fond (MMF) navodno je sve bliže sudjelovanju u četvrtom paketu pomoći Grčkoj. Kako je CNBCu izjavio neimenovani europski dužnosnik uključen u pregovore s vladom u Ateni, “MMF se opet vratio za pregovarački stol”. Drugi pak dužnosnik tvrdi kako su šanse za sudjelovanje MMFa u četvrtom paketu porasle s 20 posto prije nekoliko tjedana na 40 posto, iako još treba razriješiti dosta nesuglasica.
Podsjetimo, sudjelovanje svjetskog financijskog policajca od gotovo životne je važnosti za grčke javne financije. Naime, MMF nije želio sudjelovati u sadašnjem, trećem paketu vrijednom 86 milijardi eura i dogovorenom 2015. godine. Kako iduće godine treba dogovoriti četvrti paket, Njemačka najveći kontributor već je najavila kako ne dolazi u obzir da se o njenom doprinosu razgovara bez sudjelovanja MMFa. Nizozemska i Finska također vide MMF kao “ključni element vjerodostojnosti”.
Ključno razmimoilaženje između MMFa i europskih kreditora jest pitanje visine viška grčkog proračuna. Naime, MMF je do sada inzistirao da Atena održava višak od 1,5 posto BDP-a, dok “Europljani” žele 3,5 posto. Navodno je MMF voljan pristati na višak od 3,5 posto u narednih nekoliko godina. Zauzvrat bi Grčka 2019. i 2020. trebala donijeti mjere koje će donijeti dodatne prihode u visini od dva posto BDPa, tvrde izvori CNBCa. Cilj je tih mjera učiniti otplatu grčkog duga održivijom, kao što želi MMF. Među tim mjerama našlo bi se širenje porezne baze. Kako tvrde europski dužnosnici, više od polovice Grka ne plaća porez na dohodak zbog visokog praga. Njegovim sniženjem proširila bi se baza poreznih obveznika i povećali porezni prihodi. Mjere bi uključivale i reformu mirovinskog sustava. No, pitanje je koliko se još novca može “iscijediti” iz socijalno devastiranog grčkog društva koje pod mjerama štednje živi od 2009.