Ping-pong između SKDD-a i burze priječi kratku prodaju
Investitori i dalje čekaju mogućnost zarade na padu dionica
Dugih osam godina Investitori i dalje čekaju mogućnost zarade na padu dionica
SKDD je trebao doraditi zajam vrijednosnica, kažu sa ZSE-a, a depozitorij uzvraća da zbog njih redefiniraju projekt
Zbog prebacivanja odgovornosti između Zagrebačke burze i Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD) na hrvatskom tržištu kapitala već se osam godina ne uspijeva uvesti kratka prodaja (short selling) koju priželjkuju investitori. O kratkoj prodaji, odnosno ostvarivanju dobiti i na padu cijene dionice, prvi se puta na Zagrebačkoj burzi počelo govoriti još 2009. godine u vrijeme bivše Uprave. Sadašnja Uprava tvrdi da je pravno i tehnički spremna za uvođenje short sellinga.
“Naime, prije više od tri godine Burza je napravila potrebne izmjene u trgovinskom sustavu te postavila pravni okvir u svojim Pravilima kojim se regulira kratka prodaja. Koliko je Burzi poznato, bilo je potrebno doraditi sustav zajma vrijednosnih papira u SKDDu, što bi olakšalo proces kratke prodaje. Nije nam poznato u kojoj fazi je dorada ovog sustava”, ističe predsjednica Uprave Ivana Gažić.
Iz SKDDa pak uzvraćaju da je zbog naknadno zaprimljenih primjedbi potencijalnih korisnika bilo potrebno u suradnji s tim istim korisnicima definirati uloge i odgovornosti svih uključenih strana pri čemu su dorade zahvaćale sve dijelove projekta. “Nije nam poznato zbog čega do takvog zahtjeva nije došlo u nekoj ranijoj fazi izrade projekta, s obzirom na to da su potencijalni korisnici na vrijeme bili upoznati s njegovim okvirima. Zahtjev tržišta je bio da se u poslovima zajma SKDD pojavljuje kao središnja druga ugovorna strana (CCP) te se time pojavila potreba za ponovnim redefiniranjem projekta”, poručuju iz depozitorija. Kako je u tom trenutku već na horizontu bila regulativa EMIR koja je zahtijevala da se ta usluga izdvoji iz SKDDa, rad na projektu zajma se zaustavio, dodaju.
Iz SKDDa kažu kako sama kratka prodaja nije bila fokus SKDDa, nego organizirani sustav zajma koji se ne bi koristio samo za kratku prodaju, nego i za sve druge potrebe članova, poput propusta u namiri. “Ako govorimo o organiziranom zajmu, on se može početi razmatrati tek nakon početka operativnog rada CCPja na način da se zajam sklapa u SKDDu i šalje CCPju na poravnanje. U tom pogledu potrebno je ponovo izraditi koncept cijelog sustava zajma”, kažu iz SKDDa.
Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK ističe da je projekt vrlo složen. “Voljeli bismo imati mogućnost, po prihvatljivoj cijeni, kratke prodaje. Kada i koliko ovisi o pojedinom papiru, našoj poziciji i tržišnom trenutku”, kaže Krstulović.