BREXIT JE KRENUO, HRVATSKE TVRTKE – PRIPREMITE SE!
Što nam nosi raskid? Analiziramo kako je došlo do aktivacije članka 50 Lisabonskog ugovora, što izlazak V. Britanije iz EU znači za domaće gospodarstvenike
Britanska premijerka Theresa May jučer je i formalno aktivirala članak 50 Lisabonskog ugovora i time pokrenula proces razdruživanja Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) od Europske unije. Dakle, doći će do Brexita.
Cijeli proces se događa tri godine nakon hrvatskog pristupa EU (a Hrvatska se namučila da dođe do tog cilja), i to na šezdesetu obljetnicu sklapanja Rimskog ugovora koji je bio kamen temeljac današnje Europske unije. I na kraju, taj famozni članak 50 je 2009. godine predložio engleskoškotski lord Kerr i to navodno ne za svrhe za koje je sada upotrijebljen (bio je predviđen za slučaj vojnog puča u državi članici).
Kako je došlo do Brexita?
Prošle godine, 23. lipnja (a to je mjesec koji je inače sudbonosan za Hrvatsku), Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je izglasalo na referendumu da želi izaći iz Europske unije.
Glavni pokretač, odnosno okidač Brexita bila je navodno sloboda kretanja ljudi odnosno zabrinutost radničke klase u Britaniji da će zbog imigracijskog vala iz nerazvijenijih zemalja Europske unije mogli ostati bez posla, kao zbog straha da će im se smanjiti plaće kao i državne subvencije (odnosno socijalna i zdravstvena skrb). Rezultat referenduma je i moguća podjela zemlje jer je najavljen i drugi škotski referendum za neovisnost, a i snažna je zabrinutost Sjevernih Iraca koji ostaju formalno odsječeni od svoje matice Republike Irske. Nakon rezultata referenduma tadašnji premijer David Cameron podnio ostavku na taj položaj te napustio poziciju šefa konzervativne stranke. Naslijedila ga je Theresa May.
May je formalno bila za ostanak u EU, ali se nije previše trudila tijekom kampanje podržati ostanak. Imenovala je Davida Davisa državnim tajnikom za izlazak iz Europske unije (kasnije promijenjeno za pregovore oko izlaska) i Liama Foax državnim tajnikom za međunarodnu trgovinu (promijenjeno u pregovore o međunarodnim ugovora za trgovinu). Time su počele pripreme za aktivaciju čl. 50 Lisabonskog ugovora.
Famozni članak 50
Da bi izašla iz Unije, Britanija mora aktivirati čl. 50 Lisabonskog ugovora kojim otvara pregovore duge dvije godine na kraju kojih prestaje biti članicom EU. Članak 50 je vrlo kratak i zapravo kaže da se bilo koja država članica Europske unije može “povući” u skladu s odredbama svojeg Ustava. Ona koja to odluči, mora obavijestiti Europsko Vijeće o toj namjeri.
Nakon toga bi EU trebala sklopiti ugovor s tom državom o izlasku uzevši u obzir budući odnos te zemlje koja izlazi iz Unije. Taj ugovor se zaključuje nakon odobrenja u Europskom parlamentu. Ako se Ugovorom ne postigne suglasnost o načinu izlaska nakon dvije godine od obavijesti država izlazi osim ako Europsko Vijeće uz jednoglasnu odluku svih preostalih država članica ne odluči produžiti rok.
U tom procesu glasanja Europskog Vijeća odnosno Europskog parlamenta predstavnici Britanije nemaju pravo glasa. Britanija se može vratiti u EU, ali samo ako ponovno prođe proces pristupa sličan onome koji je prošla Hrvatska.
Vrste Brexita
Kao što je vidljivo, sam Lisabonski ugovor ne predviđa kakav bi taj izlazak Britanije trebao biti. Englezi pričaju o nježnom i grubom izlasku, a to ima efekt i na druge zemlje članice pa tako i na Hrvatsku. U nježnom scenariju Britanija ostaje na neki način dio jedinstvenog EU tržišta. Tu je i najveća zabrinutost engleskih poslovnih krugova tj gubitak pristupa jedinstvenom tržištu i gubitak tzv europskog pasoša i nametanje carinskih davanja ili ostalih barijera robi koja dolazi iz Britanije. U grubom izlasku Britanije gubi jedinstveno tržište. Tada ta zemlja mora trgovati prema pravilima WTOa dok ne zaključi bilateralne ugovore s bivšim klupskim kolegama iz Europske unije.
Čini se da britanska premijerka preferira taj scenarij, ali i neke druge države članice EU da ne bi dali krila potencijalnim drugim zahtjevima za izlaskom.