AGRAR ĆEMO FINANCIRATI UZ KAMATU DO 2 POSTO

Silvana Vujnović, buduća predsjednica uprave Etične banke u osnivanju, objašnjava što će ta nova financijska institucija ponuditi tržištu te kako namjeravaju dati vjetar u leđa hrvatskom agraru

Poljoprivreda je specifična grana i ako ne osigurate sve segmente o kojima ovisi, dosta je rizična, pogotovo na način kako to gledaju komercijalne banke

adruga za etično financiranje, osnivač prve hrvatske etične banke koja bi uskoro trebala krenuti s poslovanjem na našem tržištu, već drugu godinu uspostavila je program predfinanciranja Lokalnih akcijskih grupa (LAG) i osigurala više od milijun kuna za provođenje Programa ruralnog razvoja. Koji su im planovi u financiranju poljoprivrede i ruralnih prostora u budućnosti razgovarali smo s direktoricom za financiranje u Zadruzi i budućom predsjednicom uprave Etične banke u osnivanju Silvanom Vujnović.

Uključili u predfinanciranje LAG-ova. Kako se ta akcija pokazala dosad?

U 2016. smo financirali sedam LAGova s oko milijun kuna, na rok do godinu dana, uz kamatu 4,5%, uz mogućnost prolongacije ovisno o Ugovoru s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi za predfinanciranje Mjere 19.1. Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLDlokalni razvoj pod vodstvom zajednice). Cilj je bio LAGovima omogućiti novac za provođenje odobrenih i planiranih aktivnosti, jer odobrena sredstva od APPRRRa mogu povući tek kad ih potroše za odobrene aktivnosti. U ovoj fazi financirala se izrada lokalnih razvojnih strategija (Mjera 19.1) koja je i baza za razvoj lokalnih sredina (LAGova) koje su definirane posebnim kriterijima za uspostavu LAGa, kojih u Hrvatskoj ima 56, a osigurana i odobrena sredstva za sve LAGove (za mjeru 19.2, 19.3 i 19.4) iznose 490 milijuna kuna.

Koliko su LAG-ovi važni za razvoj hrvatske poljoprivrede i ruralnog razvoja?

LAGovi su od iznimne važnosti jer pokrivaju 92,3% ukupne površine Hrvatske na kojoj živi 2,5 milijuna stanovnika ILI 57% ukupnog stanovništva. LAGovi obuhvaćaju 531 jedinicu lokalne samouprave što čini 95,5% ukupnog broja JLS u Hrvatskoj. Iz tih razloga smo već danas kao Zadruga za etično financiranje prepoznali njihov značaj i osigurali im predfinanciranje. U 2017. imamo desetak novih zahtjeva za predfinanciranjem i planiramo dodatno financirati još oko 2,3 milijuna kuna.

Koliko je u Etičnoj banci i zadruzi poljoprivreda važan segment i na koji način ste ga do sada povezivali i financirali?

Poljoprivreda je na prvom mjestu i već sada kroz našu mapiramo potencijale naših zadrugara koji se bave poljoprivredom i povezujemo s potražnjom naših hotela i ostalih turističkih sadržaja. Jako je bitno okrupnjavanje i povezivanje poljoprivrednika kako bi mogli zajedno nastupati na tržištu i biti konkurentniji. Iz tog razloga se i teži ka stvaranju sekcija istih djelatnosti kako bismo mogli sagledati njihove probleme i potrebe i za isto osigurati financijska sredstva.

Da li filozofija vašeg poslovanja može potaknuti udruživanje poljoprivrednika, posebice malih i pokrenuti drukčiju poljoprivredu i zapošljavanje?

Upravo na tome već i sada radimo kao Zadruga, s obzirom na to da je udruživanje osnovni zadatak Zadruge i buduće Etične banke. Stvaranjem mreže i povezivanjem ponude i potražnje, uz osiguranje novca, možemo potaknuti drukčiju poljoprivredu i zapošljavanje. Već danas koristimo znanja naših stručnjaka u sekciji poljoprivrede koji savjetuju kako poljoprivredno gospodarstvo napraviti samoodrživim i konkurentnijim, a doda li se financijska injekcija i tržište koje osiguravamo našim zadrugarima, jasno je koje sve benefite pružamo. Pružamo i nefinancijske usluge u vidu stručnjaka koji to nisu samo na papiru nego imaju i životna iskustva na vlastitim imanjima. Imamo i zadrugare koji traže kooperante koji moraju imati samo zemlju i volju za radom, a znanje, tržište i financije su osigurani.

Poljoprivrednici se žale da ih komercijalne banke ne prate i da su kamate previsoke zbog čega se rijetki odlučuju na investicije i biznis u agraru. Kako se može financirati poljoprivredu na etičniji način?

Poljoprivreda je jako specifična grana i ako ne osigurate sve segmente o kojima ovisi, dosta je rizična, pogotovo na način kako to gledaju komercijalne banke. Njima je cilj samo profit i kako do njega što prije doći, a znamo da je u poljoprivredi povrat na dugom štapu i da treba prilagoditi financiranje ovisno o kojoj se grani poljoprivrede radi, uz neznatne mogućnosti kolaterala što je vrlo rizično za komercijalne banke.

Etična banka će moći raditi drukčije jer će svi njezini klijenti biti i suvlasnici banke te imaju zajednički interes koji nije isključivo profit nego i ostali društveni benefiti te kroz mrežu zadrugara osiguravati tržište i graditi logistiku kakvu komercijalne banke nemaju. Za minimiziranje rizika koristi stručna znanja opet svojih zadrugara, kao i tržište koje Zadruga stvara i cilj je da se novčani tijek odvija unutar zadruge koliko je to najviše moguće i stoga je dosta fleksibilnija kod osiguranja ovakvih kredita. Etična banka će imati maksimalne kamate do 4% bez valutne klauzule, a to će za poljoprivredu biti i znatno manje, do najviše 2%, bez dodatnih troškova platnog prometa. Pratit će i početnike pa će im nuditi i nefinancijske usluge kroz Zadrugu, poput konzultacija kod pripreme poslovnih planova, stručnih znanja, tržišta te monitoriranja projekta od samih početaka, tijeka i povrata novčanih sredstava.

Koliko danas kod vas ima zadrugara iz ovog segmenta i?

Imamo 53 zadrugara iz ove sekcije i dva suvoditelja sekcije kojima je zadatak provođenje aktivnosti za realizaciju naše misije povezivanja, umrežavanja, mapiranja resursa, pružanja konzultantskih usluga, te potrebe financiranja projekata,a sve u cilju poboljšanja kvalitete života ljudi.

U kojim segmentima je najviše prostora za djelovanje kada je riječ o selu, poljoprivredi i ruralnim sredinama?

U segmentu najpovoljnijeg financiranja prilagođenom stvarnim potrebama vezano za poček i rok otplate kredita, fleksibilnost kod osiguranja kredita i povezivanjem u ekonomske cjeline kako bi se smanjio rizik. Važne su i savjetodavne usluge, i najvažnije od svega osiguranje tržišta.