Čak 60% tvrtki bi zaposlilo studente koji kod njih rade
U Sloveniji potraga za studentskim poslovima koji će omogućiti i stjecanje iskustva i razvoj radnih navika
Slovenske tvrtke visoko cijene inicijativu mladih koji žele raditi preko ljeta pa ih mnogi angažiraju i čim završe školovanje
Ovih je dana u Sloveniji u jeku potraga za studentskim poslovima, tamošnji studentservisi oglašavaju slobodna radna mjesta u industriji, turizmu, trgovini... Premda ova mlada populacija ima možda i većih prioriteta jer im se približava i kraj akademske godine, što znači i povećan angažman u učenju i polaganju ispita, Finance pišu da je sada najbolje vrijeme za odabir i sklapanje ugovora za ljetni studentski rad. To savjetuju i iz studentservisa, odakle ističu da slovenski poduzetnici visoko cijene inicijativu koju mladi pokazuju u želji da uz učenje i rade.
“Zato se isplati i raspitati o prilikama, jer nisu sve javno dostupne, savjet je da se studenti informiraju i kod rodbine, prijatelja i poznanika kako bi ostvarili svoju šansu”, kažu upućeni u studentsko tržište rada. A da je ono u Deželi vrlo dinamično, pokazuju i brojke prošle je godine, tako, temeljem uvida u elektronske biltene studentservisa, tijekom ljeta bilo zaposleno oko 43.000 mladih koji se i dalje obrazuju, a od toga ih je 9000 bilo učenika, dakle i maloljetnika.
Mogu i stranci
Naime, i petnaestgodišnjaci u Sloveniji mogu biti u nekom obliku studentske radne aktivnosti, dok je za studente glavni uvjet da su redovni ili izvanredni, do 26 godina starosti. Osim domaćih, u konkurenciji za poslove mogu biti i strani državljani, koji ondje preko programa studentske razmjene Erasmus, u okviru Europske unije. Volja mladih da se i bave nekim konkretnim poslom od kojeg će imati i svoju korist, ali i razvijati radne navike i usvajati i vještine i znanja izvan onih teorijskih na fakultetu, evidentirana je i u Eurostatu, koji pokazuje da je nezaposlenost mladih u Sloveniji ispod europskog prosjeka.
Prema izvješću europskoga statističkog ureda za ovogodišnji ožujak, stopa mlađih od 25 koji ne rade u Sloveniji je iznosila 16 posto, a u cijeloj EU 17,2 posto. Za ilustraciju, susjedna joj Italija, jedna od jačih europskih ekonomija, ima 37,9 posto mladih bez posla. Hrvatska ih je lani u prosincu imala 28,1 posto. Stopa opće nezaposlenosti u EU je u siječnju iznosila 9,6, a u Sloveniji 7 posto.
Finance objašnjavaju da se mladi kroz rad povezuju i s poslodavcima, dolazeći u kontakt s vodstvom tvrtke i upoznajući i odnose unutar organizacije. Zbog toga i ne čudi što, prema podacima Financi, čak 60 posto slovenskih tvrtki studente koji su kod njih “crnčili” nastoji zaposliti odmah po završetku njihova školovanja. Jasno, ukoliko to radno mjesto zahtijeva struku za koju se mlad čovjek obrazovao.
“Zato je iznimno važno da studenti na završnim godinama biraju obavljati posao koji je povezan s njihovim fakultetskim smjerom i budućim pozivom”, navode iz studentservisa u Ljubljani. Studenti su za svoj rad plaćeni prosječno 5,50 eura bruto, što je neto 4,20 eu-
ra, po satu, ovisno o vrsti posla i sektoru.
Prema zakonu, poslodavci studenta ne smiju plaćati za satnicu manju od 4,53 eura bruto.
Najslabije su vrednovani i najmanje zahtjevni zadaci, poput rada u skladištu ili proizvodnji, dok najbolje kotiraju poslovi povezani s intelektualnim trudom - instrukcije, podučavanje, programiranje. Poslovi za učenike su oni u rasponu od najjednostavnijih, kao što su pakiranje i lijepljenje deklaracija na robu u trgovinama, do administrativnih i usluga “hostesiranja”, što obavljaju djevojke, dok se mladići upuštaju i u teže fizičke poslove, a koji su i nešto bolje plaćeni.
Ima i neplatiša
Kako dalje pišu Finance, iz estudentskoga servisa napominju da je nužno da zainteresirani mladi radnik, tj. učenik ili student, s poslodavcem ugovori sve glavne uvjete, od visine satnice i trajanja rada, do dodatnih uvjeta i razdoblja u kojem će radnik biti plaćen za to što obavlja. Studentservis uzima dio od studentove zarade, a njemu isplaćuju ono što mu pripada na osnovu fakture koju servisu izdaje poslodavac.
No, isto tako se studentske službe brinu i za to da korisnik bude pošteno plaćen i provjeravaju drži li se tvrtka koja ga je angažirala ugovorenih uvjeta.
Sve koji ne plaćaju radnike stavit će na listu srama, na portal neplacniki.info.
Na toj se stranici s danom 16. svibnja nalazi 331 tvrtka različite djelatnosti, koja s plaćanjem studentskoga rada kasni više od 60 dana.
U zaglavlju portala ističe se da objava podataka služi unapređenju usluga platnog prometa, na način da od javnog upozoravanja neplatiša studenti moraju i mogu imati koristi.
Od nama poznatijih tvrtki, na neplacniki.info uvrštene su i tvornica čarapa Polzela i tvornica obuće Peko (u stečaju) iz Tržiča. Podaci o neplatišama usklađeni su s agencijom za zapošljavanje i Ministarstvom rada, obitelji i socijalne skrbi, a odnose se i na tvrtke u stečaju.