Privatnom sektoru 60% EBRD-ovih ulaganja
Strategija za Hrvatsku Do 2020. u Hrvatsku će kroz zajmove stizati 200 do 300 milijuna eura godišnje
U banci priznaju da nisu bila onoliko uspješni koliko su očekivali da će biti u pružanju pomoći Hrvatskoj da iskoristi svoj ulazak u EU
Idući tjedan Odbor direktora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) usvojit će novu četverogodišnju strategiju za Hrvatsku, koja je temeljni dokument suradnje i odobravanja novih zajmova. Planirano je, prema riječima ministra financija Zdravka Marića na jučerašnjoj sjednici Vlade koja je dala zeleno svjetlo Strategiju, da do 2020. EBRD u Hrvatsku uloži kroz zajmove 200 do 300 milijuna eura godišnje, od čega će većina ulaganja, oko 60 posto, biti usmjerena u privatni sektor. Nova strategija u fokusu ima tri cilja – jačom potporom ojačati konkurentnost poduzeća, posebno mikro i malih, kojima nedostaje odgovarajuće vještine i tehnologije za natjecanje na tržištu EU, nastavit će i s dugoročnim financiranjem poduzeća i produbljenjem financijskih tržišta radi šireg pristupa sredstvima, a bavit će se i promicanjem komercijalizacije javnih poduzeća i poboljšanjem njihovog korporativnog upravljanja.
U Strategiji EBRD navodi i pouke iz prethodnog razdoblja, pa među ostalim priznaju da Banka nije bila onoliko uspješna koliko je očekivala da će biti u pružanju pomoći Hrvatskoj da iskoristi svoj ulazak u EU. Izazovima koji su pred Hrvatskom EBRD vidi korištenje boljeg poslovnog okruženja da se privuku izravna strana ulaganja u sektore koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni, što je dosad izostajalo, budući da su ona uglavnom išla u bankarstvo, trgovinu, nekretnine i izgradnju u turizmu. Zemlja bi, smatraju, trebala iskoristiti svoj geostrateški položaj u smislu plana povezivanja infrastrukture energetskog i prometnog tržišta, te tržišta kapitala. Osim u traženju prilika za potporu ulasku kvalitetnijih ulaganja, posebice u napredne tehnologije, EBRD će nastojati dodatno pomoći regionalnu integraciju hrvatskih tvrtki kroz ulaganja u logistiku i jačanje prometnih veza prema zapadnom Balkanu. Glavne rizike za uspjeh Strategije u EBRDu vide u nesigurnosti da Vlada koja će biti na čelu Hrvatske zadrži reformski zamah. Procjenjuju da dugoročno Hrvatska neće očuvati više stope rasta gospodarstva, a Vlada će morati biti poraditi na rješavanju loših plasmana.