Srpski ratari u Rumunjskoj obrađuju 5000 hektara zemlje
Prilika Zakup je četiri puta jeftiniji nego u Srbiji, a država daje obilne subvencije proizvođačima
Većina obradivog zemljišta u Rumunjskoj u rukama je stranaca, a oni je ne obrađuju već je daju u zakup i čekaju višu cijenu da je prodaju
Već nekoliko godina srpski poljoprivrednici iz srednjeg Banata prelaze u Rumunjsku i tamo obrađuju zemlju. To im se isplati jer Rumunjska ima vrlo povoljne uvjete za obradu poljoprivrednih površina, a vlasnici nude dovoljno zemlje u zakup po daleko povoljnijim cijenama nego u Srbiji, piše Politika.
“Naši građani u Rumunjskoj osnivaju i agrarne tvrtke koje se bave obradom zemlje i zasad taj posao ide odlično. Tamo odvozimo samo našu mehanizaciju. Naši susjedi nude odlične subvencije za proizve- denu robu i uredno ih isplaćuju”, kaže za Politiku Pero Milankov, predsjednik općine Nova Crnja, koji se dugo bavi ratarstvom i politikom, pa je već treći mandat predsjednik općine Nova Crnja.
Ne žele obrađivati zemlju
Zemlju u Rumunjskoj, pedesetak kilometara od Srpske Crnje, gdje živi, zakupio je u blizini Temišvara i zajedno s još jednim partnerom obrađuje oko 600 hektara.
Prema njegovim riječima, još nakon pada Ceaușescua, krajem prošlog stoljeća, u Rumunjskoj je propalo na tisuće državnih poljoprivrednih kombinata. Rumunji su masovno odlazili u inozemstvo, a oni koji su ostajali nisu su se željeli baviti ratarstvom. Kasnije je proveden i povrat oduze- imovine, odnosno zemlja je vraćena bivšim vlasnicima.
Međutim, ni osobe kojima je vraćena zemlja, niti njihovi nasljednici nisu se bavili zemljoradnjom pa se u Rumunjskoj pojavio višak zemljišta. S njom se malo trgovalo, a cijena je naglo pala. To se događalo istovremeno s otvaranjem Rumunjske prema svijetu i za vrijeme njenog ulaska u Europsku uniju koja je stalno
pritiskala da se dopusti prodaja zemlje strancima. Najviše su se zainteresirali Talijani, daleko više od Nijemaca kojih je u Rumunjskoj bio priličan broj, ali su se iselili. Sada je većina obradivog zemljišta u rukama stranaca, a oni je ne obrađuju već je daju u zakup i najvjerovatnije čekaju da joj poraste cijena kako bi zaradili na njenoj prodaji, objašnjava Politika. Rumunjska poljoprivreda stagnira i država je želi potaknuti pa daje izdašne subvencije svakom tko tu zemlju obrađuje, bez obzira je li državljanin ili ne. Tako su su se i srpski ratari zainteresirali za obradu zemlje u Rumunjskoj i taj posao ide dobro. “Dobijamo subvencije i to od 180 do 500 eura po hektaru što ovisi o kulturi koja se uzgaja. Zakup zemlje je četiri puta jeftiniji nego u Srbiji, gdje je hektar 400 eura, a u Ru- 100 eura. Kod njih je malo radnika, naročito onih s iskustvom i potrebnim znanjima u poljoprivredi, a veliki je problem naći traktoristu. Zato naši zemljoradnici tamo dobro prolaze i sada već obrađuju oko 5000 hektara”, kaže Pero Milankov.
On objašnjava da Rumunji ne prave probleme oko ulaska srpske poljoprivredne mehanizacije u zemlju, pa čak je i prometna policija prema ratarima daleko tolerantnija od srpske.
U Rumunjskoj tržište poljoprivrednih proizvoda dobro funkcionira, uz stalan manjak poljoprivrednih proizvoda, pa nema problema oko plasmana, a cijena repromaterijala slična je kao u Srbiji.
Potpora mladim ratarima
Da posao u Rumunjskoj dobro ide Politici je potvrđeno i u zrenjaninskoj gospodarskoj komori, a sugovornici lista uvjereni su da je ta tema poučna za Srbiju jer se vidi što se dogodilo kada je zemlja slobodno prodavana strancima, a Srbiju na taj korak obvezuje EU. Slažu se da su zbog negativnog utjecaja na domaću poljoprivredu Mađari i Poljaci odgodili obveznu prodaju zemlje strancima. Inače, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je u svibnju natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za potporu mladima u ruralnim područjima na području Vojvodine u 2017. godini. Ukupan iznos bespovratnih sredstava iznosi 100 milijuna dinara.