Izvoz konstantno raste posljednjih godina, ali smo i dalje u deficitu
Tijekovi trgovine se mijenjaju, moramo biti spremni
Traženje novih prilika Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago upozorava na nove tijekove svjetske trgovine
Mantra da možemo bez Vlade najbolje pokazuje primjer Italije koja je u zadnjih 20 godina pala sa šestog mjesta po BDP-u u svijetu na deseto
Svijet je sve nestabilniji, a tokovi međunarodne trgovine su se u proteklih 10ak godina značajno promijenili te danas nije moguće sa sigurnošću utvrditi kakav će karakter imati hrvatski izvoz u narednom razdoblju, rečeno je na 12. konvenciji hrvatskih izvoznika koja se održala u ponedjeljak u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici (HIZ), ističe da nestabilnost u odnosima EU i SADa, politička nestabilnost na Bliskom istoku, ali i trend smanjenja utjecaja banaka, a rast snage raznih fondova, uvelike utječu na tijekove međunarodne trgovine.
Pad Italije
“U zadnjih 10 godina udio BDPa EU i SADa u globalnom BDPu pada, a raste udio Kine i Indije. Ekonomija razmjera pomaže ovim dvjema zemljama, a padaju zemlje poput Italije. Mantra da možemo funkcionirati bez vlade najbolje pokazuje primjer Italije koja je u zadnjih 20 godina pala sa šestog mjesta po BDPu u svijetu na deseto”, kazao je Bago. Dodao je da se nada da će u narednom razdoblju u hrvatskom političkom životu biti više stabilnosti i da će vlade biti stabilnije kako nam se ne bi dogodio negativni trend po uzoru na Italiju. Za hrvatske izvoznike je stabilna vlada itekako važna, posebice zbog kapaciteta za političke pregovore, poput ulaska u Schengen.
Članice Unije, poput Hrvatske, imaju dodatnih problema u poslovanju sa Sjedinjenim Američkim Državama jer ne postoji sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. “Hrvatski izvoznici imaju
HRVATSKA JE U PRVA ČETIRI MJESECA OVE GODINE U ODNOSU NA ISTO RAZDOBLJE LANI OSTVARILA PORAST IZVOZA OD OKO 15 POSTO NAJVEĆI NETO SALDO IMAMO U DRVNOJ INDUSTRIJI KOJA JE OD 2012. DO 2016. UKUPNO U PLUSU 10,6 MILIJARDI KUNA
RASTE UKUPAN BROJ PODUZEĆA, KOJIH JE LANI BILO 114.483, A ISTODOBNO I BROJ IZVOZNIKA
problema s SAD-om jer Hrvatska nema s tom zemljom postignut sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a dodatni problem predstavljaju vize koje su hrvatskim građanima potrebne za put u SAD. To se posebno održava na IT kompanije kojima je SAD značajno tržište”, naglašava Bago.
Koliko je IT promijenio suvremeno poslovanje, objašnjava predsjednik HIZa, pokazuje i podatak da danas 46 posto ukupnog korporativnog prihoda u SAD-u ostvaruju nove digitalne tvrtke koje prije 10-ak godina nisu postojale, ili se pak nisu bavile sadašnjom djelatnošću. Slabi utjecaj klasičnih multinacionalnih kompanija. Te kompanije su nositelji gotovo svih patenata i ostalih industrijskih prava, no i u tom segmentu je vidljiv sve veći utjecaj Kine čije tvrtke već danas drže više od 30 posto svih patentnih prava. Trend je i da je sve više, posebice tehnoloških kompanija, u svojem razvoju financijski praćeno putem raznih fondova, a sve manje banaka. Tipični primjer za taj trend je General Electric koji je desetljećima bio globalni industrijski i korporativni lider, da bi zadnjih 10-ak godina ozbiljno pao na ljestvicama. Oni se sada fokusiraju na razvoj softvera te im je cilj postati jedan od lidera IT industrije”, naglašava Darinko Bago, koji je ujedno i predsjednik Uprave Končara.
Raste i uvoz
Hrvatski izvoz konstantno raste zadnjih godina, no i dalje smo u velikom deficitu koji na godišnjoj razini prosječno iznosi 50-ak milijardi kuna. U razdoblju od 2011. do 2016. nam je izvoz porastao 30,2 posto, s 71,2 milijarde kuna na 92,8 milijardi.
No, istodobno je porastao i uvoz i to za 22,5 posto, a što u apsolutnim brojkama predstavlja veći rast nego što je to slučaj s izvozom. Naime, sa 121 milijarde kuna uvoza u 2011. došli smo lani na 148,3 milijarde. Kako pojašnjava Bago, najveći neto saldo imamo u drvnoj industriji koja je za razdoblje od 2012. do 2016. ukupno u plusu za 10,6 milijardi kuna. Brodogradnja je istodobno bila u plusu s 5,57 milijardi. I to je to. Sa svim ostalim smo u većem ili manjem minusu. Metalni proizvodi su u trgovinskom deficitu od pet milijardi kuna, a nešto više od toga su koža i odjeća. Lijekovi i farmacija imaju minus od 10,4 milijarde, a energija (nafta, ugljen, plin i el. energija) 14,6 milijardi. Najviši deficit imamo u segmentima kemikalija te prehrane i to od gotovo 30 milijardi kuna.
“Sve više uvozimo složenije proizvode, a izvozimo sve jednostavnije. Pojednostavljeno, kada se gleda po cijeni, uvoz nam je za oko 40 posto složeniji od izvoza i tu su potrebne promjene. Nažalost, u zadnje dvije godine dok su bile nestabilne vlade nije bilo snažnijih iskoraka, no nadamo se da će ova vlada biti stabilna”, kazao je Bago. Kako je podsjetio, Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani ostvarila porast izvoza od oko 15 posto, u najvećoj mjeri zahvaljujući rastu izvoza energije odnosno njenoj višoj cijeni, kao i kemijskih i farmaceutskih proizvoda.
Nova poduzeća
“Nažalost, još uvijek smo jako uvozno orijentirana zemlja. Na tome treba raditi i tu nam treba Vlada da utvrdimo kako jednostavne proizvode koje uvozimo supstituirati i zaposliti radnike u Hrvatskoj”, ustvrdio je Bago. Prvi čovjek Hrvatskih izvoznika osvrnuo se i na strukturu tvrtki koje posluju na izvoznim tržištima te zaključio da su velike tvrtke ipak temelj razvoja, kako gospodarstva, tako i izvoza. “Raste ukupan broj poduzeća, kojih je lani bilo 114.483, a istodobno i broj izvoznika u Hrvatskoj kojih je bilo 17.306. Zanimljivo je da, iako čine relativno mali udio u ukupnom broju registriranih tvrtki, na izvoznike otpada 50 posto ukupne zaposlenosti i prihoda te dvije trećine investicija. Mikropoduzeća su zanimljiv trend, ali tu ima nekoliko segmenta. S jedne strane to su pothvati ljudi koji su ostali bez posla te im je to projekt za egzistenciju, i to nisu neki ozbiljniji poslovni sustavi. S druge strane tu su ‘zanimljive’ projektne tvrtke koje nemaju zaposlenih, a ostvaruju stotine milijuna prihoda. Treća kategorija su solidne tvrtke koje rade i bore se”, kaže Bago. Svoje riječi predsjednik HIZa nadopunjuje i sa statistikom prema kojem je ukupan saldo dobiti hrvatskog gospodarstva lani iznosio 24 milijarde kuna, a od čega 12,4 milijarde otpada na nešto više od 350 velikih tvrtki koje čine svega 0,3 posto ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj. Velike tvrtke su po EU klasifikacije one s više od 250 zaposlenih ili prihodom većim od 50 milijuna eura.