Pitanje Unije s više brzina je i pitanje pristupa sredstvima EU fondova
S obzirom koliko smo eurizirana zemlja, uvođ đenjem eura imat ćemo najmanje štete i najviše koristi, a analize pokazuju kako smo prirodni kandidat za euro
Eurozona, da ili ne? Na panel diskusiji raspravljalo se o štetama i koristima koje bi uvođenje eura imalo za domaće gospodarstvo
S druge strane, unatoč koristima od eura, problem Hrvatskoj je što ekonomski divergira od članica eurozone
Budući da izvozne tvrtke dobrim dijelom svoj kruh zarađuju na inozemnim tržištima, što se događa i što će se tek promijeniti u svijetu itekako ih brine. Upravo se s tom temom održala panel rasprava pod nazivom “Novi svjetski izazovi i Europska unija s više brzina: Pozicioniranje hrvatskog izvoza” u sklopu 12. Konvencije hrvatskih izvoznika.
Je li Europa s više brzina dobra ili loša za nas? “S obzirom koliko smo eurizirana zemlja, uvođenjem eura imat ćemo najmanje štete i najviše koristi”, smatra profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov. Uvođenjem zajedničke europske valute nestat će, pojašnjava, problem valutne klauzule, a budući da je oko 80 posto duga vezano za stranu valutu. “Od drugih benefita očekujem niže kamate stope i niže troškove zaduživanja jer će pasti premija rizika”, kaže Ivanov. Ipak upozorava da unatoč koristima od eura, problem Hrvatskoj je što ekonomski divergira od članica eurozone, a prevelika divergencija odvela je Grčku unatoč euru, u dobro znani scenarij. Bivši ministar financija u SDPovoj Vladi Boris Lalovac oprezan je oko ideje Europe s više brzina, pogotovo sada kad se u Hrvatskoj konačno osjete pozitivni gospodarski efekti ulaska na jedinstveno tržište.
“Bojim se kad je više brzina u pitanju, kakav bi nam bio pristup europskim fondovima. Važno je zato iskoristiti pune benefite koji se polako sad vide u rastu BDPa”, ističe bivši ministar. Premda u opoziciji, Lalovac se nada da će Vlada radi stabilnosti odraditi mandat do kraja, ali i kaže da je dobro da je Hrvatska među zemljama u kojima nema snažne antieuropske platforme. “Zato je bitno da se politike jasno odrede da želimo euro i jače integracije. Mala smo otvorena zemlja, za nas bi bilo pogubno da dođemo u treći ili četvrti red”, smatra Lalovac. Na sličnom tragu razmišlja i potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazavši da će u vaganju troškova i koristi biti jednoga i drugoga.
Troškovi poslovanja
“Svaka iole objektivnija analiza pokazuje da je Hrvatska prirodan kandidat za eurozonu zbog velike euroiziranosti ekonomije. Naprosto štedimo u eurima što ima posljedice na bilance banaka i poduzeća”, kaže Dalić u čijem su ministarskom resoru gospodarstvo, poduzetništvo i obrti. “Euro snižava troškove poslovanja, držim da su prednosti ulaska u eurozonu znatno veće od nedostataka”, kaže. Kao i uvijek kad se raspravlja o domaćoj valuti i njezinom tečaju, na suprotnim se stranama nađu argumenti Hrvatskih izvozni-
ka i glavnog održavatelja tečaja kune Hrvatske narodne banke. Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, ujedno i prvi čovjek Končara Elektroindustrije, smatra da HNB “živi u drugom svijetu” te da je problem što utječe samo na kreditne institucije, dok je ostatak financijskog sektora pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) iako banke kao holdinzi imaju u svom vlasništvu, primjerice leasing društva i fondove..
“HNB živi u svijetu ‘kako ne’, a mi izvoznici u svijetu ‘kako da’”, aludirajući na argumentaciju središnje banke da se vrijednost kune ne može namjerno spuštati što bi išlo na ruku tvrtkama koje izvoze. “Mi koji živimo na tržištu isto bi tako mogli reći da nešto ne možemo, imamo mentalni sklop ‘kako da’ jer nas ne pitaju ni vlasnici ni radnici ni država”, kaže Bago. Blaga deprecijacija kune od tek dva posto, prema njegovim riječima, povećala bi prosječnu otplatu kućanstava za 68 kuna mjesečno, a izvoznicima bi puno značila, no HNB odbija i samu raspravu o tome. Iz publike se u raspravu uključio viceguverner središnje banke Vedran Šošić.
Na kritike izvoznika da ne brine o drugima, Šošić je kratko kazao: “Ukupan devizni dug svih sektora je 150 posto BDPa, što je oko 500 milijardi kuna. Dva posto deprecijacije povećava dug svih sektora za 10 milijardi kuna, a to bi vam bio novi Agrokor. Vidite da upravo brinemo za one koji otplaćuju dugove”. Domaća valuta ovisna je o tržišnim je faktorima, a nakon lagane deprecijacije do prije par godina, u posljednje vrijeme aprecijaciju gura višak u bilanci plaćanja, razduživanje svih sektora, priljev novca iz europskih fondova... HNB radi na analizi troškova i koristi od uvođenja eura, o tome što će središnja banka raditi nakon ulaska u eurozonu. “Nastavit ćemo voditi makroprudencijalnu politiku i postavljati ograničenja bankama u fazi ‘booma’, kako kreditiranje ne bi dovelo do neravnoteže poput one u Grčkoj”, poručio je viceguverner podsjetivši da je HNB izgubio dio suvereniteta trenutkom ulaska u EU jer je danas oko mnogo pitanja dužan konzultirati se s Europskom središnjom bankom. Na pitanje moderatora panela novinara Mislava Togonala kako se izvoznicima može pomoći s Pantovčaka izaslanik predsjednice Marko Jurčić odvratio je da prije svega mogu biti i jesu gospodarski diplomati.
“Jako je važno promovirati tvrtke i to se radi, želimo biti uvijek što više konkretni. Drugi dio djelovanja je dizanje tema u medijima”, kaže Jurčić. Ističe da diskusija oko vrijednosti kune koja je ove godine ojačala dva posto pokazuje “koliko nemamo mogućnost upravljanja kunom, a diskusija o deprecijaciji dva posto je tabu iako ne smije biti zabranjenih tema”.
Kuna kao roba
S druge strane, za Martinu Dalić rasprava o tečaju kune više nema smisla. “Ovu raspravu vodimo već dugi niz godina, ekonomisti znaju “you can’t beat the market”. Kuna je roba na deviznom tržištu, na nacionalnoj razini trebamo se prestati pitati što napraviti s kunom. HNB je u poziciji moći pa ne može napraviti ništa jer su tržišna kretanja prejaka”, upozorava potpredsjednica Vlade. Ono na što Hrvatska može utjecati jest odlučiti “hoće li biti u najvećoj brzini ili na repu Europe”.
“Europa raspravlja o drugim, konkretnim temama. Mislim da bi bilo iznimno dobro je fokusirati se na instrumente koji su nam na raspolaganju, poput boljeg korištenja kohezijskih sredstva za jačanje konkurentnosti, ulaska u eurozonu. Predložila bih da ne gubimo vrijeme baveći temama o kojima nemamo slobodu upravljanja i odlučivanja kao što je sa svojim tečajem ima SAD”, odaslala je s pozornice nedvosmislenu poruku. Davorin Štetner iz Hrvatske mreže poslovnih anđela, koji je uložio u pet startupa, složan je s ocjenom da je Europska unija s više brzina realnost, jednako kao i što je zajednička valuta nužnost.
“Brexit prilika da se bolje počne surađivati, to može biti novi moment u Europi”, dodaje. I pred samim Starim kontinentom stoji niz zapreka u odnosu na svjetsku konkurenciju. Da Europa mora jačati zajedništvo, smatra i Ivanov, jer u usporedbi sa svijetom Unija gubi utakmicu.
“Zato bi izvoznici bi trebali voditi računa o tome gdje će izvoziti osim EU”, poručuje. S krizom u Agrokoru među aktualnim temama postavilo se i pitanje financiranja, odnosno balansa vlasničkog i dužničkog kapitala. Dok EU forsira model vlasničkog financiranja
OVU RASPRAVU VODIMO VEĆ DUGI NIZ GODINA, EKONOMISTI ZNAJU ‘YOU CAN’T BEAT THE MARKET’, KAŽE DALIĆ
razvijajući Uniju tržišta kapitala, lokalni primjer Agrokora pokazao je da pretjerano oslanjanje na dug nije pametno. “Voljela bih da je porezna politika takva da štedišu da motivira na ulaganje na tržištu kapitala, i porezna politika mora biti protuciklička kao što je i monetarna politika”, kaže Ivanov.
Dalić pak uzvraća da je jasno kako Hrvatska ima bankocentrično tržište, no ojačati tržište kapitala i učiniti ga dominantnim u odnosu na banke ne može se riješiti kroz porezni sustav. “Imamo potencijalno visoku potražnju, a neriješeno je pitanje ponude poduzeća koja su se spremne financirati na tržištu. Iz primjera Agrokora vidljivo je da je Todorić činio sve da izbjegne da dio kompanije proda i financira se bez povećanja duga. Zato u jačaju i poticanju vlasničkog financiranja treba razmišljati o zakonskim rješenjima da se moraju izlistati na burzi u nekom postotku kad dosegnu određenu veličinu”, kaže Dalić smatrajući da je to lekcija koju bi trebali naučiti iz krize u Agrokoru. Jačati podršku izvoznicima trebala bi i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) koju treba kapitalno ojačati. “HBOR nema dovoljno svojih sredstava i mora se zadužiti. Kad se to prenese na nas izvoznike, mi smo naprosto nekonkurentni”, smatra Darinko Bago koji je predložio da je s Vladom napravi prijedlog mjera za izvoznike, poput kapitalnog jačanja HBORa od strane mirovinskih fondova. Bivši ministar Boris Lalovac nadovezao se riječima da dolaskom do granice kapitala od sedam milijardi kuna razvojna banka treba dokapitalizaciju, no da to pitanje treba uskladiti s Europskom komisijom koja ne gleda blagonaklono na ideju da se u dokapitalizaciji posegne za proračunskim novcem. Upozorio je da ekonomiji prijeti da se problemi iz sustava Agrokora preliju na ostatak gospodarstva, poput primjera Zvečeva koje je pokrenulo pokretanje predstečajne nagodbe.
“Banke su s krizom prestale financirati, a ove godine će dosta rezervirati što bi moglo utjecati na investicijski potencijal i to nas brine. Ako Agrokor krene u restrukturiranje to će morati učiniti i njegovi dobavljači pa je bitno da postoji zakonski okvir za prioritetno financiranje”, rekao je Lalovac najavivši da će takvo rješenje Vlade i podržati. Sudionici panela oprezni su oko budućnosti. “Svakih 30ak godina počinje novi ciklus, mislim da sad dolazi novi ciklus, ali je problem što mi za nismo spremni kad se ta vrata otvore bez promjena od obrazovnog do birokratskog sustava”, kaže Ivanov.
Financiranje poduzetnika
Optimizma ne nedostaje predsjedničinom izaslaniku Marku Jurčiću koji vidi da se radi na rješavanju niza problema.
“Imamo puno problema i izazova, lako je biti cinik i negativan, teško je biti optimist. Svi potezi su usmjereni u pravom smjeru. Porezna reforma zajedno sa porezom na nekretnine, uklanjanje administrativnih barijera, regionalna politika...”, nabrajao je Jurčić. Štetner pak poručuje da optimistično očekuje popravljanje uvjeta za male tvrtke. “Poslovni anđeli imaju kapitala, treba ih motivirati da više ulažu jer kapital za startupe nije dostupan putem banaka”, kaže. Okupljenim poduzetnicima Dalić je poručila je kako im je nedužničkog financiranja dostupno oko 1,3 milijarde eura iz europskih fondova, a do kraja godine će se još otvoriti šest poziva što je velika prilika jer se radi o novcu s funkcijom kvazikapitala. Optimist je i glavni organizator skupa i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago.
“Prosperirat ćemo. Ovo što nam se događa je posljedica dijelom i rata, konvencije su pokušaj senzibiliziranja javnosti o izvozu i njegovoj važnosti, moramo biti dobri sa susjedima, mala smo ekonomija koja zavisi o izvozu”, zaključio je Bago.
BREXIT JE PRILIKA DA SE POČNE BOLJE SURAĐIVATI, TO MOŽE BITI NOVI MOMENT U EUROPI Davorin Štetner poslovni anđeo
IMAMO PUNO PROBLEMA I IZAZOVA, LAKO JE BITI CINIK I NEGATIVAN, TEŠKO JE BITI OPTIMIST Marko Jurčić Ured Predsjednice RH
ULASKOM U EUROZONU OČEKUJEM I NIŽE TROŠKOVE ZADUŽIVANJA JER PADA PREMIJA RIZIKA Marijana Ivanov Ekonomski fakultet Zagreb
EURO SNIŽAVA TROŠKOVE, PREDNOSTI ULASKA U EUROZONU SU VEĆE OD NEDOSTATAKA Martina Dalić potpredsjednica Vlade
HRVATSKA NARODNA BANKA ŽIVI U SVIJETU ‘KAKO NE’, A MI IZVOZNICI U SVIJETU ‘KAKO DA’ Darinko Bago Hrvatski izvoznici
VAŽNO JE ISKORISTITI PUNE BENEFITE KOJI SE POLAKO SAD VIDE U RASTU BDP-A Boris Lalovac bivši ministar financija