Za prevenciju sistemskih rizika nužan je dobar nadzor nad financijskim sustavom
Sigurni uvjeti financiranja Stabilnost je preduvjet održivog gospodarskog rasta i razvoja izvoza
Kako EU kani izgraditi Uniju tržišta kapitala do 2019. poželjno je da nadzor nad tržištem kapitala i banaka bude centraliziran
Izvoz, ali i čitava ekonomija ovise o podršci banaka i ostalih financijskih institucija, a nje nema bez stabilnog financijskog sustava. Prije krize govorilo se o kamatama, riziku povezanom s tečajnim skokovima, makrobonitetnoj politici, no tijekom krize sistemski rizik postao je krucijalno pitanje.
Kako se dogodio Agrokor?
Na pitanje što je sistemski rizik postoje desetine odgovora, no definicija Europske središnje banke da je to “rizik da će pružanje financijskih proizvoda i usluga biti toliko narušeno da to bitno utječe na gospodarski rast i dobrobit”, posebno je znakovita, smatra profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov. “U Hrvatskoj smo imali nekoliko materijalizacija sistemskih rizika, nekad su tako bili nazvani, a nekad ne”, rekla je Ivanov na radionici o financijskoj stabilnosti u sklopu 12. Konvencije izvoznika. Dodaje da taman kad je gospodarstvo počelo rasti, a loši krediti povezani s napuhanim tržištem nekretnina padati na prihvatljive razine, dogodio se slučaj Agrokor i njegovo prelijevanje na širi krug tvrtki i financijskih institucija ponovno u fokus vratio problem sistemskih rizika. Za prevenciju i kontrolu sistemskih rizika nužno je imati dobar nadzor nad cjelokupnim financijskim sustavom. Kako se onda dogodio slučaj Agrokor čije efekte tek treba pobrojiti ako banke s jedne strane nadzire Hrvatska narodna banka (HNB), a nebankovni dio sustava Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), goruće je pitanje posljednjih mjeseci.
“Suradnja HNBa i Hanfae postoji, ona je dobra kad ne postoje prijevare u financijskom sustavu, kad se vide svi instrumenti, sve izloženosti. No, slučaj Agrokor pokazuje da memorandum o razumijevanju između regulatora nije dovoljan jer im je iz vida izmakla situacija”, ističe Ivanov napominjući da bi zato po uzoru na neke prakse u Europskoj uniji trebalo spojiti nadzore dviju institucija. Osim bolje komunikacije unutar kuće, smatra da bi se time adekvatnije pristupilo regulaciji bankarstva u sjeni (shadow banking) koje u svijetu raste.
“Također, EU kani izgraditi Uniju tržišta kapitala do 2019. i povećati udio vlasničkog financiranja zbog čega je poželjno da nadzor nad tržištem kapitala i banaka bude centraliziran”, dodaje Ivanov i podsjeća da je Međunarodni monetarni fond još davne 2008. u zadnjoj procjeni stabilnosti financijskog sustava u Hrvatskoj ocijenio da su nebankovne institucije vezane za banke, ali se cijela slika međusektorskih vlasničkih veza i izloženosti ne vidi.
Rizici na tržištu kapitala
Vijeće za financijsku stabilnost uvedeno 2013. na zahtjev Bruxellesa, ističe rizike visokog javnog duga opće države te visoke razine vanjskog duga što Hrvatsku čini ranjivom na promjene uvjeta financiranja. Rizikom je ocijenjen i koncentracijski rizik kod izloženosti banaka prema grupama povezanih osoba iz nefinancijskih poduzeća i sektora države, kao i tradicionalno visoka koncentracija bankovnog sustava. No, općenito nisu zamijećeni značajni rizici na tržištu kapitala u području fondova i leasinga, napominje Ivanov.
“Objedinjeni nadzor u nekoj formi imaju Finska, Austrija, Luksemburg i Ujedinjeno Kraljevstvo i premda postoje niz razloga za i protiv, vjerujem da bi u Hrvatskoj imali više koristi od objedinjenog nadzora”, zaključuje Ivanov.