Gospodarska diplomacija može pomoći izvoznicima na dalekim tržištima
Nepoznavanje međunarodne regulative može ugroziti poslovanje, zato je diplomacija važna
Tvrtke se susreću s raznim problemima, posebno u azijskim zemljama gdje vlada drukčija poslovna i društvena kultura
Iako bi mnogi hrvatski poduzetnici željeli poslovati na inozemnim tržištima, koja su malo udaljenija od naših tradicionalnih trgovinskih partnera u regiji te u zapadnoj Europi, u tome ih uglavnom sprečavaju birokratske prepreke. Tu bi im mogla pomoći gospodarska diplomacija koja zadnjih godina sve više hvata korijene u sustavu hrvatske diplomatske mreže.
Kako je rečeno na radionici Nove prilike za izvoznike gospodarska diplomacija i trgovinski ugovori koja je održana u sklopu 12. konvencije Hrvatskih izvoznika, hrvatska diplomacija je u potpunosti na raspolaganju domaćim poduzetnicima. Kako je pojasnio Jasmin Devlić, načelnik Sektora za gospodarske odnose u Ministarstvu vanjskih poslova, hrvatski model gospodarske diplomacije obuhvaća sve zainteresirane institucije u Hrvatskoj od samih poduzetnika, pa preko HGK, HUPa, nadležnih ministarstava do svih specijaliziranih izvozničkih institucija i udruga.
Poduzetnici se susreću s raznim problemima, posebno u azijskim zemljama gdje vlada drukčija poslovna i društvena kultura. Kada Predsjednica Republike vodi sa sobom i gospodarske delegacije, mnogi menadžeri ne žele putovati ako nemaju potvrdu i garanciju da će se susresti s konkretnim predstavnicima neke tvrtke ili institucije u toj zemlji. To je praksa koja funkcionira u Rimu ili Parizu, ali ne u zemljama srednje Azije, pojašnjava Devlić.
Problem jezika
S druge strane, poduzetnici često nisu upoznati sa svim detaljima tamošnje regulative, ponekad i s međunarodnim pravilima.
U azijskim zemljama je običaj da 56 puta imate sastanak s nadležnim državnim službenikom, a problem je da se u tom dijelu svijeta uglavnom ne komunicira na engleskom jeziku, nego na domicilnom. Domaćini uglavnom inzistiraju da se kod njih otvori i predstavništvo te zaposli domaće ljude. Za većinu naših tvrtki to je prekompliciran i preskup postupak, a bez garancija za konkretnom zaradom, navodi Devlić.
Kao primjer kako nepoznavanje međunarodne regulative može ugroziti poslovanje ističe slučaj s Iranom. Nakon ukidanja sankcija Iranu DOKING je želio u Iran izvesti neke svoje rudarske strojeve. No, nisu imali u vidu da sankcije nisu ukinute za robu tzv. dvostruke namjene, odnosno onu koja je teorijski može iskoristiti i za vojne potrebe. Sve su dogovorili s Irancima, a onda je nadležna međunarodna komisija zaključila da ti strojevi sadrže dijelove koji se mogu iskoristiti za balističke rakete te je čitav posao propao, kaže stručnjak MVPa. No, osim specifičnih zahtjeva lokalnih tržišta, diplomatima problem radi i neodgovornost domaćih tvrtki.
Za primjer je navedena narudžba predsjednika Turkmenistana za dva broda od pulskog Uljanika, a uvjet je bio da budu isporučeni u Kaspijsko jezero za predsjednikov rođendan. Kako je Uljanik upao u poslovne probleme, došlo je do poteškoća s financiranje pa su Turkmenistanci uskočili i s avansima, no svejedno je prvi brod isporučen dobrano iza rođendana, a drugi još kasnije zbog birokratskih zavrzlama u Rusiji, kroz koju je morao proći, te stoljetno rekordnog niskog vodostaja Volge.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su upozorili da se poduzetnici dobro informiraju o tržištu na kojem žele poslovati te naoružaju strpljenjem jer čak i razvijana tržišta, poput SADa, mogu za pojedine sektore, poput prehrambenog, predstavljati noćnu moru.
Projekt s HGK
Kako bi ojačali gospodarsku diplomaciju, u MVPu su pokrenuli projekt s HGKom koji će imati svoje predstavnike u interesantnim zemljama. Za sad je dogovorena suradnja na sedam destinacija, a HGKovi zaposlenici će biti na proračunu same Komore te neće imati diplomatski status.
Kada će prostorne mogućnosti to dopuštati, trgovinski predstavnici će sjediti u prostorima veleposlanstava ili konzulata. Na radionici je Zrinka Horvatić, voditeljica službe za trgovinsku politiku, predstavila važnost trgovinskih sporazuma koji uvelike olakšavaju poslovanje hrvatskim izvoznicima.
Najveći korak u pomoći hrvatskim izvoznicima je bio ulazak u EU jer naša zemlja čak 53,2 posto trgovinske suradnje ima sa zemljamačlanicama Unije.
Domaćem gospodarstvu, posebice prehrambenoj industriji, je važno i tržište Cefte gdje ostvarujemo oko 15 posto izvoza. Od ostalih tržišta tu su SAD s 3,7 posto udjela te Rusija s 1,54 i Saudijska Arabija s neto više od jedan posto. Članstvo u EU pomaže izvoznicima i na trećim tržištima na kojima EU ima trgovinske povlastice.
GOSPODARSKA DIPLOMACIJE OBUHVAĆA SVE ZAINTERESIRANE INSTITUCIJE U HRVATSKOJ, OD PODUZETNIKA DO HGK I HUP-A PREKO MINISTARSTAVA