Do 2023. imamo mogućnost povlačenja više od 10 milijardi eura iz EU fondova
Kako do novca EU najčešće financira od 40 do 80% vrijednosti projekta, i to uglavnom retrogradno
U MJERI POSLOVNA KONKURENTNOST JE POKRENUTO 14 POSTUPAKA DODJELE BESPOVRATNIH 422 MILIJUNA EURA Radojka Tomašević Ministarstvo regionalnog razvoja
Većini domaćih poduzetnika problem je kako osigurati ostatak novca do zatvaranja financijske konstrukcije projekta
Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Hrvatskoj se otvorila mogućnost korištenja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, iz kojih naša zemlja do 2023. ima mogućnost povlačenja više od 10 milijardi eura bespovratnih sredstava.
No, osim dobrog projekta koji mora zadovoljiti zahtjeve Europske komisije i tijela u sustavima upravljanja i kontrole, najveći problem za većinu poduzetnika, posebice onih mikro, malih i srednjih (MSP), jesu izvori financiranja. Naime, EU samo u izuzetnim slučajevima financira projekt MSPova u njegovoj 100 postotnoj vrijednosti, već se najčešće radi o bespovratnoj potpori koja iznosi između 40 i 80 posto vrijednosti pro- jekta, a što znači da investitor mora sam osigurati ostatak novca do zatvaranja financijske konstrukcije projekta. Isto tako, ESI fondovi u pravilu ne pokrivaju troškove projekta unaprijed, nego je češća situacija da se osiguravaju retrogradno. Kako se uglavnom radi o projektima veće vrijednosti, jasno je da MSPovi sami teško mogu iz vlastitih izvora namaknuti vlastito učešće, odnosno premostiti financiranje u razdoblju dok ne stigne odobreni EU novac.
Program predfinanciranja
Nadalje, investicija se sastoji od tzv. prihvatljivih i neprihvatljivih troškova projekta. Prihvatljivi troškovi su oni troškovi u projektu koje je moguće financirati iz ESI fondova, a neprihvatljivi su oni koji su neophodni za provedbu investicije, ali koje EU ne priznaje.
Zbog toga gotovo sve banke imaju posebne programe za predfinanciranje i sufinanciranje EU projekata, a među njima se posebno ističe Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kojoj, kao državnoj razvojnoj banci, nije na prvom mjestu zarada nego intencija da se što više novca Europskih fondova povuče u nacionalno gospodarstvo. Kako je na konvenciji hrvatskih izvoznika pojasnio Josip Grgić, specijalist Direkcije EU fondovi i financijski instrumenti, sredstvima HBORa realiziran je niz uspješnih EU projekata, a zanimljivo je da je dvije trećine od ukupno odobrenih projekata u pretpristupnom razdoblju financirano sredstvima HBORa. Ova banka danas nudi tri specijalizirana EU programa kreditiranja namijenjena korisnicima ESI fondova privatnog i javnog sektora te ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice, kojima je omogućeno kvalitetno i povoljno zatvaranje financijske konstrukcije EU projekata. Uvjeti za korisnike kredita su isti, bez obzira radi li se o izravnom kreditiranju ili kreditiranju preko poslovnih banaka s kojima HBOR surađuje.
Na ovaj način se mogu dobiti krediti koji u pravilu pokrivaju 75 posto predračunske vrijednosti investicije, bez PDVa, a moguće je razmatranje i kreditiranja s uračunatim PDVom. Kod izravnog kreditiranja, HBOR kao vlastito učešće u pravilu prihvaća do 70 posto iznosa kojeg će korisnik dobiti iz ESI fondova, a kod kreditiranja putem poslovnih banaka navedeni postotak definira poslovna banka. Ovi krediti se kreću u iznosu od minimalno 80 tisuća kuna, a rokovi otplate su do 15, odnosno 17 godina, uz 3 do 5 godina počeka. Kamatne stope su povoljne i kreću se već od tri posto godišnje. U slučaju da se kreditiraju javne investicije, HBOR omogućuje kredite koji dosežu i 100 posto predračunske vrijednosti investicije bez PDVa, a u ovom je slučaju minimalni iznos kredita 100 tisuća kuna. Osim samog kreditiranja, razvojna banka je uvela i mogućnost izdavanja činidbenih jamstava za povrat EU predujma, za one korisnike ESI fondova koji planiraju koristiti EU predujam, a koje će HBOR direktno kreditirati.
Pokrenuti postupci i ugovori
Sanja Fišer, voditeljica Službe za pripremu i vrednovanje programa EU u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknula je da je malom i srednjem poduzetništvu (MSP) na raspolaganju 8,69 milijardi kuna u aktualnoj sedmogodišnjoj perspektivi EUa. Od toga 7,39 milijardi kuna dolazi iz Bruxellesa, a 1,3 milijarde kuna su nacionalna sredstva. Radojka Tomašević, voditeljica Službe u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU je predstavila Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija 2014.2020.’ te istaknula da su trenutno pokrenuta četiri postupka dodjele 164 milijuna eura bespovratnih sredstava te potpisana 3 ugovora o dodjeli 12,2 milijuna eura hrvatskim poduzetnicima u mjeri Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija. U mjeri Poslovna konkurentnost je pokrenuto 14 postupaka dodjele 422 milijuna eura, a dosad je potpisano 343 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
KOD IZRAVNOG KREDITIRANJA, HBOR KAO VLASTITO UČEŠĆE PRIHVAĆA DO 70% IZNOSA KOJEG ĆE KORISNIK DOBITI IZ ESI FONDOVA Josip Grgić HBOR