‘Tražimo poduzetnike čije ideje mogu promijeniti svijet’
Globalno tržište Natječaj za sraz najinovativnijih ideja otvara priliku za europsku promociju
Natječaj je otvoren svima, a prijave se primaju do 15. rujna. Od prijavljenih se traži prezentacija na engleskom jeziku jer se polufinale održava u Estoniji
Drugi puta domaći poduzetnici, kao i svi koji se osjećaju poduzetno, imaju priliku uključiti se u paneuropsko natjecanje “Ideje iz Europe”. Njegov je cilj iznjedriti najbolje ideje “koje mijenjaju svijet” i njihovom promocijom dokazati da i Stari kontinent može držati korak s inovacijama.
“Riječ je o inicijativi Kraljevine Nizozemske od prije dvije godine, inače vrlo poduzetne nacije, da se pokaže da Europa može biti konkurentnija u globalnom biznisu u usporedbi s ostalim propulzivnim ekonomijama. Radi se o natjecanju dobrih ideja, koje su u fazi mogućnosti realizacije, a koje će odgovoriti na globalne izazove, s naglaskom na start-upu i inovacijama koji će svoje ideje predstaviti potencijalnim investitorima. Poanta je da se promovira poduzetništvo i dobar imidž poduzetnika”, kaže Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Nezamislive ideje
Cilj je da se u srazu inovativnih ideja iz svih članica pronađu one s najvećim potenci- jalom za rješavanje globalnih izazova. Koje su to ideje koje mijenjaju svijet i imaju opipljivu društvenu korist?
“Pogledajte primjer Skypea koji se prije desetak godina nije mogao ni zamisliti, a promijenio je način komuniciranja. Nastao je u Estoniji koja ima više nego dvostruko manje stanovnika od Hrvatske”, ističe Anto- nić. Prije dvije godine, među 15-ak prijavljenih, pobjedu je odnijela Anita Bušić s idejom mobilne aplikacije koja prati tjelesne izmjere te savjetuje o prehrani i vježbanju. Premda nije pobijedila u velikom finalu, Bušić danas svoje ideje razvija u Bostonu u SADu.
“Takva ideja može biti bilo što unutar šire zadanih tema: primjerice, zagađenje i ekologija, rješenje za optimalni sustav zdravstvene zaštite, rješavanje problema gubitka biološke raznolikosti, kao i klimatskih promjena, izazovi transporta, rješenja za nestašice resursa poput fosilnih goriva. Sigurni smo da i u Hrvatskoj ima ljudi s idejama koje možda danas nisu ni zamislive”, kaže naš sugovornik.
Stvar mentaliteta
Zašto onda istraživanja ocrtavaju nelaskavu sliku o stanju poduzetništvu, primjerice da se tek svaki četvrti građanin vidi kao poduzetnik?
“Nismo mi nepoduzetni, stvar je naprosto odgoja i izgradnje mentaliteta što moramo mijenjati promovirajući poduzetništvo i inovativnost, ali i omogućiti bolje uvjete za razvoj poduzetništva što ova Vlada već radi i nastavit će raditi”, napominje Antonić koji i sam dolazi iz obrtničke obitelji iz Huma na Sutli, a u politiku je prije nešto više od godinu dana ušao iz privatnog sektora. “Ako želimo biti bolji, moramo se mijenjati jer se cijeli svijet mijenja i okrenuo se naglavačke u posljednjih dvadesetak, tridesetak godina”, zaključuje Antonić.