Iz prihoda svoje hidroelektrane financiramo važne projekte za grad
Antonija Jozić, gradonačelnica Pleternice, jedinog grada u Hrvatskoj koji ima svoju malu hidrolektranu
VJERUJEM DA JE JAKO MALO LJUDI VJEROVALO KAKO ĆE JEDAN MALI GRAD U SLAVONIJI BITI VLASNIK HIDROELEKTRANE I DA JEDNA RIJEKA, VELIČINE NAŠE ORLJAVE, IMA KAPACITET ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE
Hidroelektrana na rijeci Orljavi proizvede električne energije dostatne za pokriće troška javne rasvjete grada Pleternice i okolice
Mini hidroelektrana Pleternica prva je i jedina hidroelektrana u vlasništvu neke jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Kada je i zašto Grad Pleternica odlučio izgraditi malu hidroelektranu, koji su glavni benefiti elektrane i da li je njena izgradnja potaknula neke druge gospodarske inicijative, upitali smo gradonačelnicu Pleternice Antoniju Jozić.
Kada se pojavila ideja o maloj hidroelektrani Pleternica i tko je bio inicijator? Što je bio njen cilj, jeste li imali neke uzore?
Na ideju izgradnje male hidroelektrane u Pleternici došao je Franjo Lucić, tadašnji gradonačelnik Pleternice. Inače ideja je postojala dugi niz godina, još iz vremena ‘90.-ih godina prošlog stoljeća, no zakonska regulativa nije išla na ruku investitorima pa se u realizaciju nije ni krenulo.
Nakon što je u Hrvatskoj uveden sustav poticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije tj. feed-in tarifa Grad Pleternica je godine donio odluku o izgradnji male hidroelektrane u Pleternici. U to vrijeme ja sam obnašala dužnost zamjenice gradonačelnika tako da sam gotovo od početka bila uključena u aktivnosti oko projektiranja i same izgradnje. S obzirom na to da smo mi lokalna samouprava s niskim izvornim proračunom željeli smo tim projektom ostvariti dodatne prihode, a bez da povećavamo naknade i poreze koji idu direktno na teret građana. Bili smo i još uvijek jesmo jedini grad u Republici Hrvatskoj koji u vlasništvu ima hidroelektranu te gospodarskom djelatnošću ostvaruje prihode koje opet dalje ulaže u projekte važne za naš grad.
Koji su bili prvi potezi Grada u tom smjeru? Kako su građani reagirali na tu ideju?
Nakon što je donesena odluka o izgradnji krenuli smo pripremati tehničku dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole.
Vjerujem da je jako malo ljudi vjerovalo kako će jedan mali grad u Slavoniji biti vlasnik jedne hidroelektrane i mislim da se zapravo nije vjerovalo kako jedna rijeka, veličine naše Orljave, ima kapacitet za proizvodnju električne energije. Prve analize pokazale su da prihod od proizvodnje električne energije može biti od 600.000 do 1.000.000 kuna godišnje, a to su za naš grad značajna sredstva pa se nije dvoumilo trebalo li ići u investiciju ili ne. Zanimljivo je da je trošak javne rasvjete našeg grada i svih naselja negdje između 700.000 i 800.000 kuna godišnje tako da volimo reći kako naša hidroelektrana proizvede električne energije dostatne za pokriće troška javne rasvjete.
Kada se konkretno krenulo s realizacijom ideje, koje su bile najveće prepreke i kako se riješio problem financiranja?
Prve aktivnosti krenule su 2007., a elektrana je puštena u rad tek koncem 2012. godine i mislim da to razdoblje govori dovoljno o tome koliko je to zahtjevan projekt. U to vrijeme česte su bile izmjene zakona tako da smo često nailazili na zid, morali smo čekati izmjene određenih pravilnika, tumačenja i slično.
Prvi smo i jedini grad koji se upustio u takvu investiciju i često smo upravo mi bili oni koji su ‘probijali’ put – od građevinske dozvole, energetskog odobrenja, koncesije za gospodarsko korištenje voda, priključenja na EE mrežu, zaštite okoliša itd. Zapravo je problem financiranja bio najmanji problem i riješili smo ga uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoli- ša i energetsku učinkovitost i kreditom HBORa na četiri godine.
Kada je mala hidroelektrana puštena u rad i kakve rezultate bilježi do danas, da li njena proizvodnja pokriva potrebe Pleternice?
Elektrana je puštena u probni rad 6. prosinca 2012. godine, a u sustavu poticaja je od ožujka 2013. godine i od tada je proizvela oko 2.500.000 kWh električne energije odnosno ostvarila prihod od 2,5 milijuna kuna. Proizvodnja ovisi o hidrološkim uvjetima, a prošle godine elektrana nije radila od lipnja jer su izvođeni radovi rekonstrukcije pleterničkog slapa.
Koliko je ona utjecala na širenje svijesti o održivosti, da li je potaknula neke privatne ili gospodarske inicijative u kraju?
Itekako. Ovog proljeća u rad je puštena još jedna hidroelektrana na rijeci Orljavi, privatne investitorice Ljiljane Šoch. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole za još jednu hidroelektranu nizvodno od naše, a prije dva mjeseca nam se javio investitor iz Istre koji je kupio zemljište u Bučju i koji također namjerava graditi hidroelektranu na pleterničkom području.
Vjerujem da ćemo uskoro imati četiri postrojenja na otprilike 15 km dugom vodotoku od Pleternice do Brodskog Drenovca i da ćemo biti primjer u Hrvatskoj. Proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije, osim financijske koristi, značajno utječemo na smanjenje emisije CO2, a to je i obveza naše države po Direktivi 20-20-20.
Jesu li vam se možda javili neki drugi gradovi koji su zainteresirani za takav projekt?
Da. Često nam se javljaju investitori koji žele ulagati u obnovljive izvore energije, i privatni i javni i uvijek im nastojimo pomoći savjetima i usmjeravati ih na tom dugom putu od ideje do realizacije. Osim Liljane Šoch do sad nitko nije uspio doći do krajnjeg cilja odnosno do priključenja na mrežu. Još uvijek su česte izmjene zakonodavnog okvira, a nažalost još nije donesen novi pravilnik o OIE tako da su svi novi projekti u statusu quo. Pravilnik je prošao javno savjetovanje i očekujem da se donese u kratkom roku kako bi se investicije mogle nastaviti.
U kojoj je fazi projekt male hidroelektrane Požega i koje ciljeve želite postići njome?
Projekt male hidroelektrane Požega je pred izdavanjem građevinske dozvole. Vjerujem da ćemo do kraja godine krenuti u izgradnju još jedne hidroelektrane koja bi nam na godišnjoj razini trebala stvarati prihode od 500.000 kuna.
Ako znamo da je izvorni proračun našeg grada oko sedam milijuna kuna onda zapravo shvaćamo koliko su nam to značajna sredstva za sve druge projekte korisne za naš grad.