Kineske burze očekuju 1,6 bilijuna dolara sa Zapada
Povijesni trenutak U MSCI indeks rastućih država ulaze 222 kineske vrijednosnice
Povijesni trenutak U MSCI indeks rastućih država ulaze 222 kineske vrijednosnice
Pasivni investicijski fondovi koji prate MSCI indeks morat će kupovati na tržištima u Šangaju i Shenzenu
Kineske dionice dosegle su u petak najvišu vrijednost u posljednjih godinu i pol dana nakon vijesti da će uskoro biti uvrštene u najpoznatiji indeks dionica iz rastućih država. Time im se još više otvaraju vrata stranog kapitala. Indeks Šangajske burze u petak je ojačao 0,3 posto na 3157 bodova, a dan ranije se CSI300, indeks koji je sastavljen od 300 dionica na burzama u Šangaju i Shenzenu zaustavio na najvišoj razini u 18 mjeseci.
Uspon dionica kineskih kompanija uslijedio je nakon što je američka tvrtka za indekse MSCI objavila da će od iduće godine uvrstiti 222 dionice velikih kompanija iz Kine u njezin poznati indeks dionica rastućih tržišta. Te će dionice činiti 0,73 posto vrijednosti indeksa. Međutim, time će indeksni investicijski fondovi koji prate kretanje tog indeksa, a čija se imovina procjenjuje na 1,6 bilijuna dolara, morati kupiti i te dionice. U MSCIjevom indeksu rastućih tr- žišta trenutno 27 posto dionica čine one kineskih kompanija, ali se radi o dionicama uvrštenima na Hongkonškoj burzi ili na zapadnim burzama, poput Alibabe u New Yorku.
Mike Shiao, glavni investicijski direktor u Invescu za azijska tržišta, ocijenio je odluku MSCIja kao “poziv na buđenje stranim investitorima”, prenosi Financial Times. “Vjerujemo da je to važno za njih kako bi opet promislili o strateškim alokacijama u Kinu te kako bi shvatili da kineske dionice na burzama izvan Kine ne predstavljaju gospodarstvo te države u cjelini”, kazao je Shiao. MSCIjeva odluka novi je poticaj višegodišnjoj debati u međunarodnim financijskim krugovima kako kineske dionice uvrstiti u portfelje.
Naime, zapadni ulagači već duže vrijeme govore kako je u kineskim poduzećima slabo korporativno upravljanje i transparentnost prema investitorima, a upitno je i kako kineski regulator nadgleda dioničko tržište. Pri tome podsjećaju na krah kineskih burzi 2015. kada je obustavljeno trgovanje s više od polovice dionica. Tu je i pitanje konverzije deviza. Stoga ne treba čuditi da strani ulagači drže tek po dva posto vrijednosnica na dioničkom i obvezničkom tržištu koje zauzimaju drugo i treće mjesto po veličini u svijetu.