Radničke zadruge sve popularnije u EU, otpornije na krizu od kompanija
Kontrola i profit Na globalnoj razini postoji oko 261.000 radničkih zadruga, prodiru i u suvremene industrije
O radničkom zadrugarstvu u Hrvatskoj govorit će se 29. i 30. lipnja na stručnoj konferenciji u Zagrebu
Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, povodom Međunarodnog dana zadruga, koji se u cijelom svijetu obilježava prve subote u srpnju, u četvrtak i petak u Zagrebu organizira konferenciju posvećenu sve popularnijim radničkim zadrugama, koje okupljaju zadrugare iz različitih sektora gospodarstva i pokazale su se otpornije na gospodarsku krizu od tvrtki.
Na globalnoj razini, prema podacima Europske konfederacija zadruga (CECOPCICOPA), postoji oko 261.000 radničkih zadruga s jakom prisutnošću u Europi (Italija, Španjolska, Švedska, Francuska), ali i Latinskoj Americi (Argentina, Brazil) te Aziji (In- dija, Kina, Vijetnam).Ovogodišnja glavna predavačica na konferenciji bit će Agnès Mathis, direktorica Cooperatives Europe koja ističe kako zadruge imaju članove koji donose demokratske odluke, a nemaju dioničare.
“Ovi članovi mogu biti zaposlenici, proizvođači ili klijenti ovisno o vrsti zadruge. Istodobno, oni su vlasnici zadruge. Stoga oni kontroliraju i dijele profit sami. Ova osebujna i temeljna razlika je snaga zadruga”, ističe Mathis, te dodaje kako je potrebno održavati odnos s članovima i ne samo tijekom glavne skupštine zadruge, već tijekom cijele godine.
Osjećaj pripadnosti
“Članovi moraju imati osjećaj pripadnosti zadruzi. Uključivanje članova je neophodno kako bi se održao pravi kooperativni duh. To je nemoguće za tvrtke kojima upravljaju dioničari”, dodaje Mathis.
Radničke zadruge se temelje na načelu vlasništva radnika, što znači da radnici posjeduju i kontroliraju poduzeće, a kao i u ostalim zadrugama, dobit se ponovno ulaže.
Privlačan princip
Zanimljivo je da kroz vrijeme i različito razdoblje gospodarskih prijelaza, vlasništvo radnika ostaje privlačan model za mnoge. Tako danas radničke zadruge djeluju i aktivne su u tradicionalnim industrijskim sektorima kao što su ljevaonice ili rukotvorine, kao i nedavno osnovane i sve popularnije u naprednim industrijama poput biotehnologije, kodiranja, obnovljivih izvora energije. Najmlađa tipologija zadruga, temeljem vlasništva radnika, su zadruge samozaposlenih i slobodnih prevoditelja, sve su popularnije i novinarske zadruge, zadruga grafičara, konzultanata dakle svih oni djelatnosti i pojedinaca koji bi htjeli kombinirati svoju autonomiju i sigurnost kroz zajednički rad u zadrugama.
“Kriza 2008. nije štedjela radničke zadruge, ali podaci pokazuju da su radničke zadruge bile otpornije od konvencionalnih poduzeća u smislu zatvaranja tvrtki i gubitka radnih mjesta”, ističu u CECOPCICOPA. Tijekom krize jedan dio poduzeća, zbog rizik zatvaranja, u konačnici su otkupili radnici i pretvorili ih u radničke zadruge. Mathis ističe kako su zadruge danas u Europi organizirane na različite načine i ima ih različitih veličina, od mikro zadruga do velikih koje rade na globalnoj razini. Zadruge u Europi imaju 141,5 milijuna članova organiziranih u 176.461 zadruga s godišnjim prometom većim od milijarde eura.
ČLANOVI ZADRUGE SU I NJEZINI VLASNICI PA ONI KONTROLIRAJU I DIJELE PROFIT. TO JE SNAGA ZADRUGA Agnes Mathis direktorica Cooperatives Europe