Poslovni Dnevnik

S VLASTITIM VALUTAMA ZEMLJE JUŽNE EUROPE MOŽDA NE BI ZAPALE U TAKO VELIK DUG

Očekivanja Daleko najpopular­niji razlog radi kojeg je usvajanje eura prvobitno bilo toliko popularno u južnoj Europi bilo je da su davno tijekom 1980-ih i 1990-ih sasvim obični ljudi težili cjenovnoj stabilnost­i u kojoj su Nijemci uživali sa svojom njemač

- KENNETH ROGOFF* redakcija@poslovni.hr

Ukontekstu izborne pobjede centrista usredotoče­nog na reforme u Francuskoj i, čini se, sve izglednije­g ponovnog osvajanja mandata njemačke kancelarke Angele Merkel, ima li nade za zastali projekt jedinstven­e valute u Europi? Možda, no još jedno desetljeće usporenog rasta, isprekidan­o periodični­m konvulzija­ma vezanim uz dug, još uvijek se doima vjerojatni­jim scenarijom. Uslijed odlučnog pomaka prema fiskalnoj i bankarskoj uniji, situacija bi mogla biti puno bolja. No, u nedostatku politika usmjerenih prema jačanju stabilnost­i i održivosti, šanse za mogući krah znatno su veće. Istina, ti- jekom kratkoročn­og razdoblja ima puno razloga za optimizam. Tijekom prošle godine eurozona je uživala u solidnom cikličkom oporavku, nadmašivši očekivanja u većoj mjeri nego bilo koje vodeće razvijeno gospodarst­vo. Posve sam uvjeren da izbor Emmanuela Macrona predstavlj­a prekretnic­u koja raspiruje nadu da će Francuska ponovno pokrenuti svoje gospodarst­vo u mjeri koja će biti dostatna da ona postane punopravni i jednaki partner Njemačkoj u upravljanj­u eurozonom. Macron i njegov ekonomski tim puni su obećavajuć­ih ideja i imat će veliku većinu u Nacionalno­j skupštini kako bi ih mogli provesti (iako će biti od pomoći ako mu Nijemci daju slobodan prostor po pitanju proračunsk­ih deficita u zamjenu za reformu). I u Španjolsko­j se ekonomska reforma transformi­ra u snažniji dugoročni rast.

Loši savjeti ekonomista

No, situacija nije zadovoljav­ajuća. Grčko gospodarst­vo još je uvijek suočeno sa slabim rastom, nakon prolaženja kroz jednu od najgorih recesija u povijesti, iako oni koji za to okrivljuju njemačke stroge mjere štednje zasigurno nisu razmotrili brojke: uslijed ohrabrivan­ja od strane lijevo usmjerenih američkih ekonomista, Grčka je loše upravljala s možda najmekšim paketom za financijsk­o spašavanje u modernoj povijesti. Italija je postigla daleko više od Grčke, ali to je neiskren kompliment; realni dohodak zapravo je niži nego prije jednog desetljeća. Jedinstven­a valuta pokazala se zlatnim kavezom za cijelu južnu Europu, nametanjem veće fiskalne i monetarne čestitosti, čime je devizni tečaj prestao igrati najvažniju ulogu u ublažavanj­u neočekivan­ih šokova.

Doista, gospodarst­vo Velike Britanije držalo se tako dobro (do sada) nakon prošlogodi­šnjeg referendum­a o Brexitu djelomično je uslijed naglog slabljenja funte, što je potaknulo konkurentn­ost. Naravno, poznato je da je Velika Britanija (mudro) odustalo od jedinstven­e valute na isti način na koji se u ovom tre- nutku kreće (ne toliko mudro) prema potpunom povlačenju iz Europske unije i s jedinstven­og tržišta. U ovom je trenutku prilično jasno da valuta euro nije bila neophodna za uspjeh Europske unije te se umjesto toga pokazala ogromnom preprekom, kao što su predvidjel­i brojni ekonomisti s ove strane Atlantika. Eurokrati su dugo uspoređiva­li europske integracij­e s vožnjom bicikla: morate se stalno kretati prema naprijed ili ćete pasti. Ako je to doista tako, preuranjen­o usvajanje jedinstven­e valute može se usporediti s obilaskom kroz debeli, mokri cement.

Ironično, daleko najpopular­niji razlog radi kojeg je usvajanje eura prvobitno bilo toliko popularno u južnoj Europi bilo je da su davno tijekom 1980ih i 1990ih, sasvim obični ljudi težili cjenovnoj stabilnost­i u kojoj su Nijemci uživali sa svojom njemačkom markom. Međutim, dok je euro bio popraćen dramatični­m opsežnim padom inflacije diljem eurozone, većina ostalih zemalja uspjela je smanjiti inflaciju i bez njega.

Testiranje otpornosti

Od daleko veće važnosti za postizanje cjenovne stabilnost­i bila je pojava moderne nezavisne središnje banke, uređaja koji je pomogao u dramatično­m smanjivanj­u razine inflacije diljem svijeta. Ipak, nekolicina mjesta, poput Venezuele, još uvijek je suočena s troznamenk­astim porastom cijena, ali to je trenutno rijetkost. Vrlo je izgledno da bi Italija i Španjolska, da su jednostavn­o dale svojim središnjim bankama više autonomije, umjesto usvajanja eura, i one danas imale nisku inflaciju. Grčka je zacijelo manje očit slučaj; ali, obzirom da su brojne siromašne afričke zemlje itekako u stanju održavati jednozname­nkastu inflaciju, možemo pretpostav­iti da je i Grčka mogla u tome uspjeti. Doista, da su zemlje južne Europe zadržale vlastite valute, možda ne bi nikad zapale u tako veliki dug i imale bi opciju parcijalno­g neispunjen­ja obveza putem inflacije.

Pitanje je kako izvesti Europsku uniju iz mokrog cementa. Iako brojni europski političari izbjegavaj­u to priznati, status quo vjerojatno nije održiv; naposljetk­u mora doći ili do značajno veće fiskalne integracij­e ili do kaotičnog raspada. Zapanjujuć­e je naivno misliti da se euro neće suočiti s daljnjim testiranje­m otpornosti na stres u stvarnom životu tijekom sljedećih 5 do 10 godina, ako ne i ranije.

Čekanje trenutka istine

Ako je status quo naposljetk­u neodrživ, zašto su tržišta tako krajnje mirna, a prinosi desetogodi­šnjih državnih obveznica u Italiji nadmašuju prinose desetogodi­šnjih državnih obveznica u Njemačkoj za manje od dva postotka? Možda male razlike u prinosima odražavaju uvjerenje ulagača da naposljetk­u dolaze izravni paketi spasa, bez obzira na proteste njemačkih političara radi upravo suprotnog. Otkup duga perifernih zemalja od strane Europske središnje banke već predstavlj­a implicitnu subvenciju, dok se rasprava o euro obveznicam­a usijava uslijed Macronove pobjede.

Ili se možda ulagači pouzdaju u to da je jug Europe preduboko ugazio u cement da bi mogao ponovno iz njega izaći. Njemačka će samo nastaviti sa smanjivanj­em njihovih proračuna kako bi se pobrinula da njenim bankama bude otplaćen dug. Kako god bilo, vođama eurozone bilo bi bolje da odmah djeluju, umjesto da čekaju sljedeći trenutak istine jedinstven­e valute.

GRČKO GOSPODARST­VO JOŠ JE UVIJEK SUOČENO SA SLABIM RASTOM, NAKON PROLAŽENJA KROZ JEDNU OD NAJGORIH RECESIJA U POVIJESTI NEKA IH NATJERAJU DA VRATE SAV NOVAC SVE GODINE UNAZAD Korisnik serislav na članak o zakupu pašnjaka u RH

PITANJE JE KAKO IZVESTI EU IZ MOKROG CEMENTA, NAPOSLJETK­U MORA DOĆI ILI DO ZNAČAJNO VEĆE FISKALNE INTEGRACIJ­E ILI DO KAOTIČNOG RASPADA VALUTA EURO NIJE BILA NEOPHODNA ZA USPJEH EUROPSKE UNIJE, NAPROTIV, UMJESTO TOGA POKAZALA SE OGROMNOM PREPREKOM

 ?? *Kenneth Rogoff ?? bivši glavni ekonomist Međunarodn­og monetarnog fonda, profesor je ekonomije i javne politike na Sveučilišt­u u Harvardu
*Kenneth Rogoff bivši glavni ekonomist Međunarodn­og monetarnog fonda, profesor je ekonomije i javne politike na Sveučilišt­u u Harvardu
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia