Većini županija raste izvoz, a rekorder je - ‘neraspoređeno’
Razmjena Sisačko-moslavačka i Primorsko-goranska županija najviše protiv trenda
Razmjena Sisačko-moslavačka i Primorsko-goranska županija najviše kontra trenda
Vrijednost izvoza porasla je 2016. za nepunih 800 mil. eura, a u pregledu po županijama neadresirano je ostalo čak 480 mil. povećanja
Od ukupno 21 županije robni je izvoz prošle godine povećalo njih 13, a ukupni je skor svih hrvatskih izvoznika dosegnuo 12,3 milijarde eura, što je 6,8 posto veća vrijednost izvezene robe u odnosu na godinu prije, prema državnim statističarima. Približno trećinu izvoza ostvarili su poduzetnici Grada Zagreba s vrijednosti izvoza većom od 4 milijarde eura, druga županija po izvozu je i dalje Varaždinska (s 944 milijuna eura), a slijede ih Istarska i Zagrebačka (sa 675 i 664 mil. eura), s tim da je Istarska lani zabilježila pad od 7 posto, dok su poduzetnici Zagrebačke županije višegodišnjem rastućem nizu izvoza lani dodali gotovo 9 posto.
Vukovarska sa 17% rasta
Relativno gledano, najveće su pozitivne izvozne pomake zabilježile Bjelovarskobilogorska i Vukovarskosrijemska županija, sa stopama rasta od 18,2 i 17,3 posto. Uz njih, dvoznamenkast su rast izvoza ostvarile i Karlovačka (16,6%), Osječkobaranjska (13,5%) te Međimurska i Krapinskozagorska županija po 11%.
Nasuprot tome, najveći su pad robnog izvoza imale Sisačkomoslavačka (24%) i Primorskogoranska županija (17%), dok još nekoliko priobalnih županija bilježi blaža smanjenja. Ipak, kao što je ulazak Hrvatske u EU potaknuo rast izvoza i općenito vanjskotrgovinskih tokova, sa članstvom u EU je, čini se, i državnoj statistici teže postalo pratiti integracijske procese na ra- zini županija. Tako je u pregledu robne razmjene po županijama lani daleko najveći porast izvoza (ali i uvoza) čak 62 posto bio zapravo u kategoriji “neraspoređeno”.
Utjecaj ulaska u EU
Nakon što je 2015. u toj kategoriji bilo 775 milijuna eura izvoza, lani je županijski neadresirano ostalo čak 1,25 milijardi eura ili više od 10 posto ukupne vrijednosti izvoza. Neraspoređeni uvoz također je snažno porastao, sa 825 milijuna na 1,34 milijarde eura, s tim da je to nešto manjih 6,8 posto ukupnoga uvoza.
Usporedbe radi, u godinama prije ulaska u EU neraspoređeni se izvoz i uvoz mjerio desecima milijuna eura. S druge strane, u odnosu na zadnju godinu prije članstva u EU hrvatski je izvoz prošle godine bio 28 posto veći, a uvoz 21,5 posto veći, što u apsolutnim iznosima ipak znači da je uvoz porastao nešto više nego izvoz (3,5 prema 2,7 milijardi eura).