Oljnih potrošača
jele Hrvatske predstavili svoje mogućnosti i osvojili goste
tariona, ljiljana, lavande, nevena – zapravo svega što je godinama poznato kao najkvalitetnije iz prirode. Kantarion je još u narodnoj medicini korišten kao lijek za sve, što je navika koja se očuvala i do danas“, kazala je Matun.
Iz Rijeke je došla mlada pčelarica Ivana Štimac koja je nastavila desetljećima dugu obiteljsku tradiciju uzgoja pčela i proizvodnje meda. “Lijep je to posao i neprekidno sam u prirodi tako da ne znam zašto se više ljudi ne bavi time. U ponudi imamo livadni med, zatim od kadulje, lipe, klena, lovranskog maruna i najčešće obilazimo sajmove zdrave hrane. Pčele selimo od Risnjaka do Cresa kako bismo dobili najkvalitetniji proizvod, a s konkurencijom nemamo toliko problema koliko s uvoznim proizvodima. Naime, ono što se nalazi na policama trgovačkih centara najčešće nema veze s medom već se radi o pripravcima od melase i sličnim varkama. Proizvodnja meda je proces koji ima svoje zakonitosti i korake koji se ne bi trebali preskakati“, pojasnila je.
Partnerstvo sa Slovencima
Upravo s ciljem razvoja pčelarstva na istarskom području, tehnološke modernizacije ovog zanimanja te u konačnici privlačenja sve većeg broja mladih, prije 30-ak godina osnovana je Labinska udruga pčelara koja broji 83 člana. U svibnju ove godine, istakli su, ugostili su slovenske pčelare iz Idrije s kojima su potpisali partnerstvo na razvoju nekolicine projekta.
“Jedan od njih je gradski pčelinjak za koji trenutačno razvijamo projektnu dokumentaciju. Ondje bi se između ostalog odvijala i edukacija mladih kako bi stasale nove generacije pčelara. Iako se radi o većinom dopunskoj djelatnosti, želja nam je podići je na višu razinu, a jedan od načina na koji to planiramo postići suradnja je naše udruge, LAGa Istočne Istre i naših kolega iz Slovenije”, rekli su nam labinski pčelari. Kažu i da pčelarstvo na labinskom području datira otprije tisuću godina te da je nekoć i postojao društveni pčelinjak što je, dakle, ideja kojoj se žele vratiti. Osim u promociji meda i pčelinjih proizvoda, aktivni su i u pisanju znanstvenih radova, ali i kulinarstvu, pa su tako na festival ponijeli i domaće medenjake te medeni kolač iz vlastite proizvodnje.
PROIZVODNJA MEDA JE PROCES KOJI IMA ZAKONITOSTI KOJE NE BI TREBALI
PRESKAKATI. PO TRGOVINAMA SU PRIPRAVCI OD MELASE I VARKE KOJE NEMAJU VEZE S MEDOM Ivana Štimac pčelarica