Zapošljavanje osoba s invaliditetom potiču sve europske države
U korak s razvijenima Zakoni koji se primjenjuju u Hrvatskoj dio su europskog zakonodavstva, ali i povelje UN-a
O programima poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj brine ZOSI
Zahvaljujući Konvenciji Ujedinjenih naroda (UN) o pravima osobama s invaliditetom te dokumentima Europske unije, kao i brojnim drugim međunarodno prihvaćenim aktima, osobama s invaliditetom zajamčena je zaštita te propisana važnost njihova aktivnog uključivanja u tržište rada na ravnopravnoj razini sa svim drugim članovima društva. Kako je istaknuto u Konvenciji, osobe s invaliditetom ne samo da imaju pravo na život u jednakim uvjetima kao i ostali, već imaju pravo i aktivno sudjelovati u procesu donošenja odluka o politikama i programima koje se odnose na njih.
Zemlje članice EU dužne su navedene odrednice implementirati i u svoje zakonodavstvo, a o programima poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj brine Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Neke od strateških odrednica djelovanja ZOSIja također je i rad na generalnom podizanju svijesti o mogućnostima da osobe s invaliditetom sudjeluju na tržištu rada što se smatra njihovim neotuđivim pravom, pa zahvaljujući tome danas i sve više poslodavaca ili zapošljava osobe s invaliditetom ili koristi mogućnost zamjenske kvote. Također, jedna od aktivnosti koje ZOSI i Služba za zapošljavanje i poticaje provode je i zaprimanje i obrada zahtjeva za isplatu poticaja i nagrada poslodavcima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Podmirivanje kvote
Ipak, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u prosincu 2016. godine Zavod je evidentirao 8720 obveznika kvotnog zapošljavanja, od kojih je 2484 obveznika iz javnog sektora, 6194 obveznika iz privatnog te 42 obveznika su organizacije civilnog društva. Od ukupnog broja obveznika kvotnog zapošljavanja u prosincu 2016. godine samo 1048 obveznika kvotnu obvezu ispunilo je zapošljavanjem osoba s invaliditetom dok je znatno veći broj, njih 4060, svoju obvezu podmirilo plaćanjem novčane naknade. Njih 3425 su obveznici koji možda djelomično podmiruju kvotnu obvezu zapošljavanjem osoba s invaliditetom, koriste izuzeće za radna mjesta i/ili zamjenske kvote, no ne plaćaju ostatak obveze i oni obveznici koji kvotnu obvezu ne ispunjavaju ni na jedan način čak ni djelomično niti plaćaju novčanu naknadu. Na kraju valja istaknuti i da otprilike trećina poslodavaca koji su zakonski dužni zaposliti osobe s invaliditetom plaća naknadu, ali razlogu tomu nije njihova nezainteresiranost. U pozadini navedene situacija nalazi se nemogućnost pronalaska osoba s invaliditetom raspoloživih za rad u traženim zanimanjima, što još jednom u prvi plan dovodi potrebu usklađivanja obrazovnog sustava sa stvarnim stanjem na tržištu rada.
Naime, poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osoba s invaliditetom koja se samozapošljava i integrativna radionica mogu za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom ostvariti subvenciju plaće u iznosu od 10 do 70 posto osnovice izračuna. Osim toga, zaštitna radionica može za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom na zaštitnom radnom mjestu ostvariti plaću u iznosu od 75 posto osnovice izračuna. Inače, osnovica izračuna subvencije plaće je minimalna plaća utvrđena posebnim propisom, a za 2017. godinu ista iznosi 3276 kuna. Poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom mogu se ostvariti samo za osobe s invaliditetom upisane u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, u koji je danas upisano preko 11 tisuća zaposlenih osoba s invaliditetom. Poslodavcima na otvorenom tržištu te osobama s invaliditetom koji se samozapošljavaju ZOSI subvencionira plaće osobe s invaliditetom, a pravo na subvenciju plaće zaposlenih osoba s invaliditetom može se ostvariti ako se nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrdi da, unatoč prilagodbi radnog mjesta i pružanju odgovarajućih usluga stručne podrške, osoba s invaliditetom ne može postići rezultate u obavljanju radnih zadataka koje bi na istom radnom mjestu postigao prosječni radnik bez invaliditeta. Uz subvenciju plaće, ZOSI jednako tako sufinancira troškova obrazovanja, troškova za prilagodbu radnog mjesta, kako arhitektonsku, tako i tehničku prilagodbu te kamate na kreditna sredstva namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom.
Stručna podrška
Osim toga, ZOSI osigurava sredstva za financiranje troškova stručne podrške, za programe inovativnog zapošljavanja, otvaranje novih radnih mjesta te održavanje zaposlenosti u integrativnim radionicama i zaštitnim radionicama. Posebno treba istaknuti novčanu nagradu poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom izvan kvote, bilo da nisu bili obveznici zapošljavanja osoba s invaliditetom ili su ih zaposlili više nego što im je propisano. Tijela državne uprave, sudbene i državne vlasti te druga državna tijela, a tako i tijela jedinica lokalne i područne samouprave, javne službe i ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima mogu samo ostvariti pravo na sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom i pravo na sufinanciranje troškova stručne podrške. Time se garantira smanjenje dijela fizičkih i inih prepreka pri zapošljavanju osoba s invaliditetom na većem broju radnih mjesta, a uz to je važno napomenuti i da su poticaji ZOSIja definirani pravilima o državnim potporama u skladu s uredbama Europske komisije (EK) i mogu se kombinirati s poticajima HZZa te lokalnim i regionalnim potporama što onda svakako i povećava njihov doseg.