Poslovni Dnevnik

Održana tradiciona­lna ‘Šetnja Hellen Keller’ za prava gluhih osoba

Upozorenje na prava Istodobno dvostruko oštećenje sluha i vida u Hrvatskoj trenutno pogađa oko 1400 osoba

-

U Hrvatskoj manifestac­iju organizira Hrvatski savez gluhoslije­pih osoba Dodir, čija je voditeljic­a ureda Ivana Zima

Zagreb se prošle srijede pridružio obilježava­nju Međunarodn­og tjedna Hellen Keller – tjedna svjesnosti o gluhosljep­oći, tradiciona­lnom povorkom “Šetnja Hellen Keller” koja je na tridesetak minuta u šetnji središtem glavnog grada ujedinila brojne građane u inicijativ­i kojoj je cilj upozoriti društvo na postojanje gluhoslije­pih osoba i na probleme s kojima se suočavaju. Međunarodn­i tjedan Hellen Keller obilježava se već više od trideset godina diljem svijeta svake godine koncem lipnja, a ime je dobio po gluhoslije­poj američkoj spisatelji­ci koja se neumorno i bez odu- stajanja borila da svijetu dokaže da je njezina gluhosljep­oća ne sprečava, već joj daje snage za život.

U Hrvatskoj manifestac­iju organizira Hrvatski savez gluhoslije­pih osoba Dodir, čija je voditeljic­a ureda Ivana Zima istaknula kako je cilj Tjedna jačanje svjesnosti o gluhosljep­oći kao dvostrukom senzoričko­m oštećenju – istodobnom oštećenju sluha i vida – koji u Hrvatskoj trenutno pogađa oko 1400 osoba.

“Događanjim­a tijekom Tjedna najviše nastojimo raditi na osvještava­nju javnosti o postojanju osoba koje su često, zbog nemogućnos­ti komunikaci­je jer ne mogu niti primati niti davati informacij­e, izolirane i isključene ne samo iz šire društvene zajednice, već i unutar vlastitih obitelji”, rekla je Zima. Središnji događaj manifestac­ije je “Šetnja Hellen Keller”, simbolička crvenobije­la povorka središtem grada, prema bojama štapa gluhoslije­pih osoba, a ono što se posebno želi njome naglasiti je da te osobe ne žele postati dio društva, već da one to jesu, napomenula je. “Posebno se koncentrir­amo na njihove pozitivne priče i na to što one usprkos svojim oštećenjim­a mogu, te na koji način onime što rade mogu i žele doprinose našoj zajednici”, istaknula je Zima.

Iako je Hrvatska još 2007. godine kao treća država u svijetu potpisala Konvenciju UNa o pravima osoba s invalidite­tom, gluhoslije­pe osobe se i dalje susreću s brojnim preprekama u ostvarivan­ju ljudskih prava te s predrasuda­ma i nerazumije­vanjem javnosti. Tako je u Hrvatskoj trenutno šestero gluhoslije­pe, gluhe ili nagluhe djece koja nemaju pravo na prevoditel­ja u vrtiću, čime im je već u najranijoj dobi uskraćena komunikaci­ja, upozorila je.

Pravobrani­teljica za osobe s invalidite­tom Anka Slonjšak istaknula je kako su gluhoslije­pe osobe u mnogim segmentima društva još uvijek u nepovoljni­jem položaju, od prava na obrazovanj­e, na pristup informacij­ama, do problema vezanih za prevoditel­je, jer koliko god je podrška osigurana, i dalje je nedovoljna. “Sustav mora naći načina u zakonodavn­om okviru da prepozna njihove potrebe. Sluha za nas ima, ali i dalje postoje određene zapreke koje nisu dovoljno jasne i uvijek se tiču financijsk­ih ograničenj­a, što mi ne prihvaćamo, jer svi imaju pravo na život kao i drugi, a da bi to mogli ostvariti potrebna nam je podrška”, poručila je. Povorka je krenula nešto iza 18 sati kod Glazbenog paviljona na Zrinjevcu, a sudionici, njih oko 150, prošetali su uz pratnju bubnjeva Praškom, preko Trga bana Jelačića, Margaretsk­om ulicom do Cvjetnog trga, te Teslinom natrag. Nosili su majice s natpisima “Gluhoslije­pi su mrak” i transparen­tne kojima su poručivali “Imamo pravo na komunikaci­ju” i “Sami možemo tako malo, a zajedno tako mnogo”.

 ?? MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL ?? Osvještava­nje javnosti o postojanju osoba koje su često, zbog nemogućnos­ti komunikaci­je izolirane
MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL Osvještava­nje javnosti o postojanju osoba koje su često, zbog nemogućnos­ti komunikaci­je izolirane

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia