HNB pooštrio rezervacije za Agrokor
‘U loše kredite uračunajte i dobavljače koncerna’
Ne može li tvrtka preživjeti otpis 50% potraživanja prema Agrokoru, njezin dug tretirat će kao i koncernov
Prošlog tjedna na adrese domaćih banaka pristiglo je pismo Hrvatske narodne banke u kojem je regulator pooštrio pravila rezerviranja kad je u pitanju kriza u Agrokoru.
Od banaka se traži konzervativni pristup da za plasmane koncernu izdvoje 50 posto rezervacije te rezervaci- je za kredite tvrtkama koje su s posrnulim koncernom ekonomski, a ne samo vlasnički povezane, što uključuje širi Agrokorovih dobavljača.
“Poslali smo takvo pismo bankama, no ne radi se o regulatornoj akciji već o sugestiji”, potvrdio nam je viceguverner HNBa za superviziju Damir Odak. “Po izjavama samog Vladina povjerenika, kao i da vladaju značajne neizvjesnosti oko polugodišnjih financijskih izvješća, nemamo elemenata za gradnju nijedne teorije o tome što će se dogoditi pa smo se odlučili na princip ‘sijeci popola’”, slikovito objašnjava. Kad se kreativno klupko kreditiranja mjenicama počelo raspetljavati, a regresna prava kao bumerang vratila dobavljačima na naplatu, otvorilo se pitanje tretmana takvih, najvećim dijelom (više od 90 posto) neosiguranih potraživanja. Sada regulator konačno daje odgovor na pitanje koje bankari iščekuju već neko vrijeme: što sve spada pod kredite Agrokoru?
HNBova kalkulacija je jasna: ako pojedina tvrtka ne može preživjeti otpis 50 posto potraživanja prema Agrokoru, onda je s njim ekonomski povezana pa bi njezine obveze banka prilikom odluke o rezervacijama trebala tretirati jednako kao i koncernove, dakle problematične. Cilj je regulatora da banke po zadanim pretpostavkama testiraju svoje izloženosti i naprave procjene što bi ušlo u kategoriju nenaplativih kredita te, prema tome, postupe. Treba naglasiti da teoretski dio tih zajmova u ovom trenu niti ne bi bio tretiran kao loš jer od 10. travnja (kad je aktiviran Lex Agrokor) nije još prošlo 90 dana potrebnih za klasifikaciju u NPLove. U procjene kolike bi razmjere povećane rezervacije mogle dosegnuti, odnosno je li točna brojka koja kruži kuloarima od oko 4,5 milijarde kuna, Odak ne želi ulaziti. Nikakve brojke zasad nemamo jer nemamo uvida u poslovanje tvrtki, kaže Odak.
Na bankama je da utvrde koliko će izdvojiti, važno je istaknuti da najveći dio kreditiranja ide iz inozemstva”, kaže glavni supervizor.
“Ne očekujemo nikakav ‘snowball’ efekt. Na nekoliko mjesta može biti neugodno, vlasnici će izgubiti nešto dioničkog kapitala, ali će utjecaj biti vrlo ograničen”, poručuje.
Podsjetimo, krajem ožujka dugovi Agrokora (i to za 19 najvećih tvrtki) iznosili su 40,41 milijardu kuna, od čega je 24,5 milijardi kuna bilo prema financijskim vjerovnicima. Dug po mjenicama dosezao je 7,37 milijardi kuna, zajmovi dobavljača 6,24 milijarde, a ostali zajmovi 1,56 milijardi kuna. U međuvremenu je dio dugova podmiren, no kolika je finalna brojka ostaje nepoznanica dok se ne obrade sve pristigle tražbine.
Prije smjernica regulatora, banke su u prvom kvartalu tek sporadično rezervirale, a oprezom je predvodila Zagrebačka banka s izdvojenih 800 milijuna kuna. Posljedično, u prvom kvartalu bruto dobit svih banaka nije dosegnula ni 450 milijuna kuna, tek trećinu ostvarene dobiti kvartala prethodne godine. S novim sugestijama, za očekivati je značajan rast rezervacija. Da brojka između 4,5 prema 5 milijardi kuna nije pretjerana, govori činjenica da je ona bila rezultat posljednjeg stres testa središnje banke. U temeljnom scenariju, koji već u startu restriktivno predvidio 50 posto otpisa kredita samom Agrokoru te petinu ukupnih dugova dobavljača, loši krediti porasli su s 13,8 posto na 15,6 posto ove, odnosno 14,9 posto iduće godine. Hoće li banke na toj razini rezervacija ostvariti dobit u 2017. ovisi o tome hoće li dio troškova prebaciti i na 2018. godinu. s čim zasad računa. U Hrvatskoj udruzi banaka kratko ponavljaju da je “HUB je već prije najavio da će zbog Agrokora i njegovog utjecaja na domaće gospodarstvo rasti troškovi rezervacija u ovoj godini što će utjecati naravno i na visinu dobiti banaka. Svaka banka objavljuje te podatke samostalno pa će se rezultati i trendovi za cijelo tržište jasnije vi- djeti u sljedećim kalendarskim kvartalima”, ističu.
Reperkusije minimalne dobiti, odnosno njezinog izostanka, otvara problem ministru financija Zdravku Mariću jer banke u prosjeku godišnje uplate oko 800 milijuna kuna poreza na dobit, a s pogođenim tvrtkama ta bi brojka lako mogla premašiti i milijardu kuna. Hoće li i u kojoj mjeri pooštrena pravila utjecati na dobavljače Agrokora kod eventualne dostupnosti novih kredita, rano je procjenjivati. “Pitanje je tko je bio koliko ovisan o prodaji i kolika je izloženost”, kaže prokuristica Kraša Marica Vidaković, ujedno i članica vijeća vjerovnika. Ističe da ta konditorska tvrtka 51 posto prihoda ostvaruje od izvoza te da stoga ne očekuju nepredviđene probleme.
U HNBu smatraju da će utjecaj na javne financije biti umjeren, te da šireg gospodarskog efekta neće biti. “Ako je neka tvrtka lažno iskazivala financijska izvješća, čim prije se to raščisti tim bolje. Opasnost je hoće li se proces zatvoriti nagodbom, odnosno što će biti ako se ona ne donese nakon 15 mjeseci”, zaključuje Odak.
HUB JE VEĆ PRIJE NAJAVIO DA ĆE ZBOG AGROKORA I NJEGOVOG UTJECAJA RASTI TROŠKOVI REZERVACIJA U OVOJ GODINI ŠTO ĆE UTJECATI I NA VISINU DOBITI BANAKA