Efekti porezne reforme
I prije glavne turističke ‘žetve’ PDV 5 posto izdašniji nego lani >> 2
Zbog poreznog rasterećenja prihodi od poreza na dohodak 9 posto manji nego lani, ali to se očekivalo
Dvomjesečni ljetni predah aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija započeo je prije tjedan dana, a osim što su je to već ranije predviđeno kalendarom izdavanja, i dinamika punjenja proračuna sugerira razmjerno komfornu situaciju. Prema neslužbenim preliminarnim podacima, teku- ći su se prihodi, u prvom redu porezni, u prvom polugodištu ostvarili i nešto bolje od očekivanja. Najizdašniji izvor poreznih prihoda, PDV, u prvih šest mjeseci proračunu je donio 5 posto više nego lani. To je poboljšanje tempa u odnosu na prve mjesece ove godine, koje se dijelom sigurno može pripisati sve boljim pokazateljima turističke predsezone.
Sredinom prošle godine utržak od PDVa dosegnuo je nepunih 20,5 milijardi kuna, dok je ove godine skor bio oko milijardu kuna jači. Kako je, ponajprije zbog turizma, druga polovica godine u pogledu PDVa i osjetno izdašnija (lani ga je u drugom polugodištu naplaćeno gotovo pet milijardi više nego u prvom), a i naznake ‘špice’ turističke sezone su obećavajuće, rast prihoda od PDVa i na razini cijele godine ne bi trebao biti manji od pet posto, što bi značilo oko 2,5 milijarde kuna više. Tome zacijelo neće odmoći ni činjenica da je s početkom srpnja konačno zaokružen projekt fiskalizacije.
Polugodišnje punjenje proračuna na neki je način i prva kontrolna točka fiskalnih učinaka porezne reforme. Usporedno s poreznim rasterećenjem rada i dohodaka te inputa za proizvodnju, ona je početkom godine donijela određene promjene u oporezivanju tzv. drugog dohotka te vraćanje standardne stope PDVa na ugostiteljske usluge, čime je dio poreznog tereta zapravo prebačen na nerezidente koji u nas kroz turizam značajno participiraju u toj potrošnji.
Kao očekivana posljedica rasterećenja dohodaka, prihodi od tog poreza bili su 9 posto manji nego u prvom polugodištu lani, što je u skladu s projekcijama. Istodobno, rast zaposlenosti i plaća, ali i uvođenje plaćanja doprinosa za određene kategorije tzv. drugog dohotka koje su prije bile izuzete te obveze, rezultiralo je 4 posto izdašnijim prihodima od doprinosa nego lani.
U slučaju poreza na dobit, kojega je sredinom godine bilo naplaćeno 16 posto više nego lani, međutim, polugodišnji će se skor vjerojatno pokazati varljivim. Rast tog poreznog prihoda u dobroj mjeri odražava prijenos dinamike i poslovnih rezultata iz prošle godine, a u međuvremenu se dogodio slučaj Agrokor s nemalim utjecajem na profite i poduzetnika i banaka.
Kako bilo, punjenje proračuna u cjelini za Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta potvrda je dobroga smjera porezne reforme. Prema njemu, koliko god su pojedine interesne skupine negodovale zbog ‘ugostiteljskoturističkog’ PDVa, sigurnosnu rentu Hrvatska je mogla i trebala iskoristiti i koju godinu prije.