Novi stečajni zakon
Kompanije u škripcu moći će se zadužiti u predstečaju
Zakon se odobrenjem privremenog financiranja harmonizira s lex Agrokorom u pogledu standardiziranja okvira za status senioriteta kod novih kredita
Ugotovo dvije godine primjene Stečajnog zakona (SZ) pokrenut je relativno mali broj predstečajeva, otkriva Ministarstvo pravosuđa navodeći da su otvorena 273 postupka, od čega je tek 58 dužnika došlo do prihvaćanja plana restrukturiranja i potvrde predstečajnog sporazuma. No, tako ne bi trebalo biti u budućnosti jer je resor na čelu s ministrom Draženom Bošnjakovićem sačinio Konačni prijedlog izmjena SZ, i s ocjenom da su važeće odredbe nedovoljno poticajne za dužnike, dok je postupak ograničavajući, krut i teško provediv, jučer ga je uputilo u javnu raspravu.
U očekivanju reakcija, pa tako i onih od banaka čiji pravnici proučavaju konačni tekst, valja istaknuti da je resor usvojio navodno stari prijedlog financijskog sektora, kojeg je pod zadnje isticao šef PBZa Božo Prka zatraživši od Vlade da unese institut najstarije tražbine kako bi banke osigurale kredite za lakše prevladavanje krize kompanijama u poteškoćama. Ključna novost tako se tiče rješenja kojim bi se omogućilo novo zaduženje dužnika tijekom predstečaja riječ je o tzv. privremenom fi- nanciranju. Ono je, kaže predlagatelj, nužno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju. Dosad ono nije bilo uređeno SZom, no sad se predlaže u cilju restrukturiranja te isključivo za vrijeme trajanja predstečaja. SZ se ovime ‘harmonizira’ i s lex Agrokorom u pogledu standardiziranja okvira za status senioriteta kod novih kredita. Po mišljenju naših sugovornika iz sudstva, rješenje je dobrodošlo jer se pokazuje da, iako vjerovnici otpisuju dugove, ako banka ne želi dati novac, nema načina da se dužniku osigura budućnost. Mogućnost novog financiranja dopustit će se i u postupcima koji su u tijeku znači pokrenuti su nakon stupanja na sna- gu SZ, ali uz uvjet da na dan stupanja na snagu ovih izmjena nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja. Uz suglasnost vjerovnika koji zajedno imaju više od 2/3 utvrđenih tražbina, a najkasnije na ročištu za glasovanje o planu, dužnik će moći preuzeti novo zaduženje. To će biti dužan utvrditi sud u svojem rješenju o prihvaćanju plana i potvrdi sporazuma s utvrđivanjem ukupnog iznosa i rokova u kojima će se namirivati tražbine iz novoga zaduženja. Novi vjerovnici će se namirivati istovremeno s vjerovnicima iz predstečajnog sporazuma. Ako prije njegova ispunjenja dužnik završi u stečaju, navedene tražbine (novac za novo zaduženje) smatrat će se obvezama stečajne mase prioritetnima izuzev radnika. Pravne radnje poduzete radi novoga zaduženja, prema prijedlogu, neće se smatrati pravnim radnjama kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj, što je nužna pretpostavka za ostvarenje ove mjere, navode u pravosudnom resoru.
273 predstečajna postupka otvorena, a tek 58 planova prihvaćeno u dvije godine