‘HZZO će opet postati bankomat za proračun’

Povratak u riznicu Liječnici i poslodavci upozoravaju da je to put u netransparentnost financija u zdravstvu

Uz lošiju uslugu, doći će u pitanje i stabilnost sustava, jer će se zdravstvenim novcem krpati drugi dugovi, kaže Dražen Jurković

Najava povratka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u državnu riznicu, o čemu ozbiljno razmišlja Vlada, prvenstveno Ministarstvo financija, naišla je na oštre kritike predstavnika strukovnih komora i poslodavaca u zdravstvu, koji upozoravaju da će potez značajno smanjiti transparentnost trošenja novca namijenjenog zdravstvu. Povratak u riznicu neki dan je u Saboru predložio HDZov Ivan Šuker, bivši ministar financija koji se oštro protivio izlasku iz riznice prije dvije godine, a ništa protiv nije imao ni aktualni ministar Zdravko Marić. Njihovi su argumenti da se izdvajanjem iz riznice nije riješio dug u zdravstvu kako se najavljivalo, već je situacija još gora.

Naši sugovornici ističu da je Vlada pobrkala kruške i jabuke. Naime, izlazak HZZOa iz riznice izborio je bivši ministar zdravlja Siniša Varga prvenstveno zbog uvođenja transparentnosti u financije, a smanjenje duga kanio je postići ukidanjem limita bolnicama i naplati prema izvršenoj usluzi, što je HDZova vlada ukinula i vratila limite.

U Hrvatskoj liječničkoj komori smatraju da je “ponovni ulazak HZZOa u riznicu inicijativa ‘dokazanih’ financijskih stručnjaka i ekonomskih eksperata koji žele u zdravstvu ponovo uspostaviti financijski obrazac netransparentnog djelovanja, u kojem bi financijskim inženjeringom lažno prikazivali stvarni državni deficit”. Ističu da djelovanje HZZOa izvan riznice pruža mogućnost sveobuhvatnog konsolidiranja financijskog poslovanja u zdravstvenom sustavu, bolju i potpuniju kontrolu novčanih tijekova, objektivnije sagledavanje financijskog poslovanja. U Komori podsjećaju da najveći dio duga u zdravstvu predstavlja dug države prema HZZOu, nastao zbog neplaćanja usluga koje je država obavezna plaćati iz općih poreza, što je oko 1,52 milijarde kuna godišnje. Upravo to otkriveno je izdvajanjem HZZOa iz riznice. Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu smatra da vraćanje HZZOa u riznicu ne može donijeti ništa dobro.

“Uz lošiju uslugu, doći će u pitanje i stabilnost sustava, jer će se zdravstvenim novcem krpati drugi dugovi”, ističe Jurković. Boji se da ćemo se vratiti u vrijeme kad je država svako malo sanirala »neefikasno zdravstvo«, iako je u međuvremenu postalo jasno da baš država svojim neplaćanjem generira taj dug.

Siniša Varga podsjeća da je zdravstveno osiguranje namjenski fond koji pripada pacijentima, a ne švedski stol ministra financija i rizničarke, a vraćanje HZZOa u riznicu smatra dokazom da Vlada radi sve samo u korist krupnog kapitala i privatnih dobavljača, te pacijente zbog namjernih dugih liste čekanja preusmjerava u privatne klinike.